Andain je napisao/la:
Tu sam odgovarala na ovaj dio:
Pa onak, da, moglo je sve biti drugačije bez silnih izuma, ALI
1. mi ne bi bili svjesni toga, dakle svejedno je
2. možda bi bilo bolje jer bi došlo do drugih izuma, pa koga briga?
što iščitavam kao upitne pretpostavke (pa zato velim da teoriju temeljiš na upitnim stvarima
) koje sugeriraju da su izumi a) lako zamjenjivi, b) nebitni za ukupnu sreću i razvoj društva.
Možda krivo iščitavam (deve su bile šala
).
Zašto su upitne?
Mislim, ne kažem da bi nam bilo super divno bez izuma, već da ne bi znali bolje, pa je svejedno otkrije se nešto ili ne- mi nećemo znati (jer se nije dogodilo), kao što sad ne znamo dal' je postojao neki super izum koji bi nam radikalno promjenio stvari danas da nekog random izumitelja/icu nije prekjučer pregazio kamion.
A za dvojku, s obzirom da se izumi grade na postojećim znanjima, ne vidim zašto bi bilo nemoguće da bi netko naišao na alternativu postojećeg izuma da isti nije napravljen- čisto jer bi postojala potreba za istim, a bez postojećeg izuma koji to ispunjava- postojao bi poticaj.
Ja bih rekla da je točnije možda reći da su znanosti i tehnologija pretpostavke za ove gore uvjete nego njihove posljedice. Zapravo, mislim da veći broj ljudi kvantitativno ne povećavaju nužno broj izuma ili bolju edukaciju /veliku tehnološku kulturu, dok obrnuto, znanost i tehnologija svakako omogućavaju i veći broj ljudi (manje bolesti i smrti) i naravno više mogućnosti i informacija. Što zapravo poteže ono od ranije, jedan izum vodi drugome i sl.
Kak'? Nismo počeli s masom tehnologije (zato i eksponencijalni rast), nego s hrpom ljudi koji su poboljšavali uvjete života koliko su mogli, počeli se educirati i onda kreirati tehnologiju. I jasno, onda graditi na istoj. Nisam napisala da samo broj ljudi donosi napredak, već da cijeli sijaset elemenata donosi napredak.
Više kao- s većim brojem obrazovnih, sretnih ljudi, imamo i veći broj izumitelja koji rješavaju probleme i/ili donose nove izume na stol. Dakle, drži li se ideja da je svaki njihov život 'vrijedan'/ ekvivalentan životu 1000 random drugih ljudi?
Ja cijelo vrijeme imam na umu ukupnu ljudsku povijest. Dakle, nekakvih 200,000 godina ranije. Al ajmo čak i uzeti brojku kad su se prve civilizacije pojavile, nekih 6,000 godina ranije. I onda pogledaš kad je došlo do ozbiljnijih znanstvenih otkrića i industrijalizacije (19.st) i još kasnije, kad se desio ovaj moderni tehnološki boom..to je sve jako jako kasno i relativno nedavno u odnosu na vrijeme od kad je prvi čovjek kročio zemljom.
Pa onak, rast je eksponencijalan, da.
Što znači da možemo nacrtati graf u kojem ćemo prikazati u kojem trenu su životi izumitelja bili bitniji od života 1000 drugih, a u kojem 100 drugih, itd., s tim da računamo da je prije i bilo manje ljudi koji su živjeli u gorim uvjetima?
Mislim, teško je u ovakvim situacijama postaviti neko pravilo koje vrijedi od početka vremena do ovog trenutka u povijesti, osim ako postavimo da su životi mnogih bitniji od života pojedinca jer mnogi generiraju još ljudi koji imaju potencijale.
Mislim, i dalje, gazilijon izuma. Doslovno svaka stvar koja nas okružuje je izumljena i dorađivana, pa onak, nakupi se toga.
Da, kužim da se u temeljnim postavkama ne slažemo
..btw, vezano na ono što spominješ oko istovremenog otkrivanja nečeg, to uopće ne sporim, to je relativno poznata (u smislu česta) stvar, al to i dalje ne znači da je milijun ljudi istovremeno nešto otkrilo, već evenutalno nekoliko njih. Nek ih bude i stotinu istovremenu, na ukupnu broju stanovnika na zemlji, to je malen broj.
Pa dobro, onda možemo izgubiti kojeg izumitelja jer će doskočiti još koji da ga zamijeni, što ne? A nek se ostatak ljudi potrudi da svijet i dalje funkcionira.
well, s tvojim temama je def zabavniji 
što, realno, nije teško na forumu od dvajst *wink* ljudi)
