GOOD inicijativa predstavila je rezultate istraživanja javnog mnijenja o razini informiranosti i stavovima građana, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama koji pokazuju duboki demokratski deficit hrvatskoga društva.

Istraživanje je provedeno u siječnju ove godine na uzorku od tisuću punoljetnih ispitanika iz cijele Hrvatske, intervjuima licem u lice. Dio je međunarodnog istraživanja International Social Survey Programme. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundations.

Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanih pasivno podržava demokratska prava, no mali postotak ih je spreman iskoristiti. Na pitanje koje su osobine dobrih građana, čak 62, 6 posto ispitanih odgovara "uvijek se pridržavati zakona", čak 58,9 posto smatra da se ne smije izbjegavati plaćanje poreza, no tek 10,7 posto smatra da treba biti aktivan u političkim i društvenim udrugama, a tek 14, 7 posto ispitanih će izabrati kupiti proizvod zbog ekoloških, političkih ili etičkih razloga, ako košta nešto više.

Peticije da, kontaktiranje medija ne

Da svi trebaju imati zdravstvenu zaštitu smatra 88,3 posto ispitanih, no pravo na sudjelovanje na izborima stanovnicima koji dugo žive u Hrvatskoj no nisu njezini državljani uskratilo bi gotovo dvije trećine ispitanih. Na pitanje koja prava treba uvijek štititi, 97,9 posto ispitanih je odgovorilo pravo na rad, no pravo na azil je pravo koje bi štitilo manje od polovice ispitanih.

Kad je sudjelovanje u političkim aktivnostima u pitanju, više od polovice je potpisalo peticiju, no tek skromnih 4,9 posto je kontaktiralo medije kako bi izrazili svoje mišljenje, 10,5 posto ih je izrazilo svoje političko mišljenje na internetu, a 10, 2 posto je sudjelovalo na demonstracijama.

Na pitanje o članstvu u organizacijama i udrugama, 57,8 posto ih je navelo crkvu ili drugu religijsku organizaciju, dok ih je tek 10,7 posto učlanjeno u neku drugu dobrovoljnu organizaciju.

Ispitanici su pokazali i veliko nepovjerenje prema ljudima, pa tako 54,2 posto odgovara da sa ljudima treba uvijek biti oprezan, dok tek 0,6 posto smatra da im se gotovo uvijek može vjerovati.

Politika više zanima stariju populaciju

Gotovo polovica ispitanika tako smatra da je vrlo veliki broj upletenih u korupciju u javnim službama, nasuprot 0,9 posto onih koji misle da gotovo nitko nije upleten. Čak 80, 2 posto ih smatra da su ljudi u politici samo zbog vlastite koristi. Više od dvije trećine ispitanih smatra da nema nikakav utjecaj na rad vlade, a 40,4 posto misli da nije moguće da nešto učine oko donošenja nekog, po njihovom mišljenju štetnog zakona u Saboru.

Unatoč tome, većina ispitanih smatra da prilično dobro razumije važna politička pitanja s kojima se Hrvatska suočava, no tek oko trećine se informira o političkim pitanjima putem medija na dnevnoj bazi. Politika zanima više stariju populaciju, iznad 60 godina, dok onih mlađih, do 29 godina tek je 22,4 posto koje politika zanima.

Istraživanje je među ostalim pokazalo kako je među građanima prisutna relativizacija zaštite prava na slobodu govora i medija, kulturnu autonomiju, te slobodu udruživanja i prava na azil.

Predrasude i nepovjerenje prema manjinama i njihovim pravima

Također, ispitanici se uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu ni kad bi im se za to pružila prilika. Iako je procjena vlastite političke kompetencije relativno dobra, politička efikasnost je vrlo niska, a političko, kao i socijalno povjerenje nisko. Funkcioniranje demokracije danas ocijenjeno je osrednje: optimizam s oprezom prema budućnosti demokracije u Hrvatskoj. Iako građani očekuju da će stanje demokracije u Hrvatskoj u idućih deset godina napredovati sa sadašnje ocjene 4,7 na očekivanih 5,7 od ukupno 10, oni se uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu ni kad bi im se za to pružila prilika.

Rezultati istraživanja upućuju na manjak participativne političke kulture, nedostatak socijalnog kapitala, predrasude i nepovjerenje prema manjinama i njihovim pravima, te su prisutni elementi sociokulturne isključivosti.

Duboki demokratski deficit hrvatskoga društva preslika je obrazovnog sustava – s obzirom da različiti segmenti Građanskog odgoja i obrazovanja poput ljudskih prava, političke pismenosti i participacije, interkulturalnosti i komunikacije s drugim kulturama nisu prisutni u nastavnom sadržaju i udžbenicima, ne javljaju se ni kao rezultat u znanjima i kompetencijama učenika, a prava nacionalnih i drugih manjina u Hrvatskoj su ugrožena.

Socijalno nepovjerenje postaje opasno u kombinaciji s nepovjerenjem u političke institucije

"Rastuće socijalno nepovjerenje postaje opasno u kombinaciji s nepovjerenjem u političke institucije, kohezija je labilna, a polarizacija raste", upozorila je u ime GOOD inicijative Emina Bužinkić zaključujući da nam u smjeru napretka prema demokratičnosti u obrazovanju mogu koristiti primjeri Finske, Njemačke i ponekih američkih država.

Rezultati istraživanja su preslika obrazovnog sustava, smatra Bužinkić, s obzirom da različiti segmenti Građanskog odgoja i obrazovanja poput ljudskih prava, političke pismenosti i participacije, interkulturalnosti i komunikacije s drugim kulturama nisu prisutni u nastavnom sadržaju i udžbenicima.

Da bi ti rezultati bili bolji, treba krenuti od škola, istaknula je Nada Kegalj, psihologinja iz Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke pozivajući na bolje korištenje učeničkih vijeća, uvođenje strukturiranih rasprava i debata u nastavu, edukaciju nastavnika o metodama poput igranja uloga i uvođenje sustava obrnute učionice u kojoj djeca uče proučavajući.

Kurikularna reforma prilika je za demokratizaciju škola i kvalitetnije sudjelovanje učenika i nastavnika u životu škola te stoga GOOD inicijativa traži od obrazovnih vlasti konsenzualnu odluku o podršci vrijednostima, modelu i metodama građanskog odgoja i obrazovanja.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.