Nakon sudskih odluka u Australiji i Indiji kojima se službeno priznaje treći spol te mogućnosti pružene u Njemačkoj da se u kategoriju spolu umjesto M ili F upiše X, može se legitimno govoriti o otvaranju nove fronte za zakonsko priznanje transrodnih i međurodnih osoba koje se identificiraju van binarnog sustava spolova.

No upravo izdana studija u Kanadi, "Seks i Tabu – seksualnost i rod kod američkih Indijanaca i Inuita" povjesničara Gillesa Havarda i antropologa Frédérica Laugranda, podsjeća da tzv. treći spol ima dugu i uzoritu tradiciju te da pravni sustav današnjice u mnogočemu zaostaje za društvenim običajima drevnih plemena. Knjiga se, naime, bavi izučavanjem seksualnosti kod američkih Indijanaca i eskimskih plemena Inuita na sjevernim područjima SAD-a, Kanade i Aljaske.

Kako podsjeća Libération, autori su prije svega htjeli ispitati zaključke do kojih su došli prvi istraživači plemena, o mjestu muškaraca i žene, o braku, razvodu, incestu, no i o homoseksualnosti. A zanimljivo je da je upravo duhovna dimenzija bila glavna tema vodilja indijanskih plemena, umjesto današnjih medicinsko-moralističkih kriterija.

Uska veza između seksualnosti i duhovnosti

Tako se u plemenu Lakota (Sijuksi) koje je obitavalo na područjima današnje Južne i Sjeverne Dakote i Kanade nailazi na tzv. winkte, muškarce koji su živjeli poput žena i prema kojima je tadašnje društvo iskazivalo sasvim respektabilan stupanj poštovanja. "U kulturi Lakota, mladić nije postajao winkte zato što nije uspijevao u lovu ili ratovanju, već slijedom sna nakon kojeg je dobivao duhovnu moć koja ga je potom preobrazila u 'wakhana' i odvojila ga od ostalih muškaraca."

U snu bi mladić susreo svetu ženu ili duha-bivola te bi potom započela preobrazba. U plemenu im se često priznavao umjetnički dar, no upozoravalo se ostale muškarce da se previše ne druže s njima. Naime, "winkte" dolazi od "winktepi" što znači sodomija.

Slučajeve muškaraca koji su živjeli kao žene može se pronaći u nizu indijanskih plemena, kao što su Pawnee i Arikara. Koristio se termin "berdache", što bi se moglo prevesti kao osoba s dva duha. Naime, američki Indijanci vjerovali su da biti polu-ženom i polu-muškarcem pruža bolje razumijevanje duhovne dimenzije svijeta te je osoba koju bi se se danas, u pomanjkanju boljeg, nazvalo trećim spolom često imala ulogu šamana.

Prvi stanovnici i dalje tolerantniji od "naprednih Amerikanaca"

Istraživači su zamijetili da je stupanj tolerancije opstao do danas među članovima plemena Pawnee te da su govorili da je netko jednostavno "takav" da bi izbjegli pejorativne nazive u engleskom jeziku i donošenje moralnog suda o njihovoj travestiji ili spolnoj orijentaciji.

No nove američke vlasti, dobro je poznato, nisu bile pretjerano naklonjene drevnim običajima plemena te su bdjele nad tim da se "zabrane sva ponašanja koja bi se mogla smatrati amoralnim ili razvratnim". U svom moralnom pohodu, američke vlasti ugnjetavale su "berdache" i uvodili im obavezu da nose mušku odjeću.

Antropolozi su i kod Inuita primijetili apartna vjerovanja u inkarnaciju. Spol fetusa mogao se tako promijeniti u vrijeme porođaja ili odmah nakon, ovisno o želji duše koja nosi ime da se reinkarnira u novorođenčetu. Naime, dijete je, prema tradiciji dobivalo ime mrtvog roditelja ili srodnika čiji bi duh tako nastavio živjeti. Ako bi muška djeca dobila žensko ime, odgajalo ga se kao ženu. Da bi se uspostavila ravnoteža, kasnije bi mu se povjerila partnerica koja je pak nosila ime muškog nasljednika.