Odgađanje života..

[Zita]

Odgađanje je problem koji muči veliki broj ljudi. Kako biste konačno živjeli život punim plućima bez utega stvari koje vam već godinama stoje 'na čekanju', suočite se s uzrocima odgađanja
Već tjednima razmišljate kako ćete početi vježbati, ali nikako da krenete? Mjesecima započinjete prakticirati meditaciju, ali niste se maknuli od ideje u glavi? Još prošle zime odlučili ste početi slikati, ali do dana današnjeg niste povukli kist po platnu? Ako se prepoznajete u ovim i sličnim pitanjima, onda imate problem s odgađanjem.

Odgađanje samo gomila frustracije u nama
Razlozi zbog kojih odgađamo neke aktivnosti brojni su – strah od neuspjeha, strah od uspjeha, strah od promjena, zabrinutost, slaba koncentracija, perfekcionizam te loše upravljanje vremenom. Problem je što nismo toga svjesni te što naš mozak čini sve kako bi nas prevario i naveo na drugačiji put od onoga kojeg smo zamislili.

Kako odgađamo?

Sjećate li se kako je izgledala situacija dok ste učili za ispite na fakultetu? Krenuli biste učiti, ali bi vam iznenada zasmetao nered u sobi koji vam nije smetao proteklih tjedana. Onda biste to pospremali jer se ne možete koncentrirati na učenje dok je sve oko vas prljavo. Potom biste pomislili kako ste se umorili i ogladnjeli pa biste nešto pojeli. Teško je učiti s punim želucem pa biste si onda priuštili pola sata drijemanja. Tih pola sata pretvorilo bi se u sat ili dva, a onda bi ste uočili da na TV-u počinje vaša omiljena serija. Dakako, ne možete to propustiti. Nakon TV programa, na brzinu se otuširate, shvatite da je već kasno i odlučite da ćete se prvo naspavati i dobro odmoriti, a onda sutra svježi početi učiti.

Jednim dijelom sebe vi primjećujete da odgađate stvari, ali niste svjesni
koliko je to uzelo maha pa još uvijek ništa konkretno ne poduzimate. Ipak, niste mirni i raspoloženi jer negdje u vama stalno tinja onaj osjećaj kako morate učiti (ili bilo što drugo raditi), a ne činite to. Takvim ponašanjem dovodite se u začarani krug krivnje i tjeskobe koji zapravo vodi do novoga odgađanja. Što, dakle, učiniti?

Promatrajte sebe

Psiholozi kažu kako u određenom trenutku ljudi skupe dovoljno snage i volje pa se jedno vrijeme pridržavaju svojih odluka o ispunjavanju obaveza. Prestanu odgađati i hvataju se u koštac sa svim izazovima. No, nažalost takvo ponašanje obično bude kratkoga vijeka. Zašto? Zato što nije uklonjen uzrok problema. Kako biste trajno riješili problem odgađanja, kažu terapeuti, morate pronaći uzrok u sebi. Najbolji način je da dobro promatrate sami sebe.

Fokusirajte se na trenutni problem – što je to što odgađate? Uzmimo za primjer vježbanje. Tijekom ljeta ste bili nezadovoljni vlastitim tijelom i odlučili ste započeti s tjelovježbom čim se vratite s godišnjeg, ali niste. Sjednite i zapitajte se – zašto to odgađam? Promatrajte emocije koje vam se javljaju. Je li to strah, zabrinutost, krivnja ili nešto drugo? Promatrajte što sve radite kako ne biste krenuli s vježbanjem. Koji su to načini na koji sami sebe varate? Možda ste za dan koji ste odredili kao početak tjelovježbe naglo dogovorili desetak sastanaka. Možda baš taj dan počnete osjećati strahoviti umor. Nemojte se brinuti, samo se promatrajte – svoje emocije i sve svoje načine odgađanja. Upravo zbog tih neugodnih emocija odgađate jer ste koncentrirani isključivo na negativno pa je normalno da to želite izbjeći, odnosno odgoditi za kasnije. Morate promijeniti pristup.

Nove navike

Kako biste promijenili tu naviku koja u velikoj mjeri narušava kvalitetu vašega života, uvedite novu naviku. Sjednite i razmislite o aktivnosti koju želite provoditi, ali je odgađate. Ostanimo kod primjera tjelovježbe – sjednite i opustite se. Zamislite u glavi sliku vas kako pakirate stvari za odlazak u teretanu. Vizualizirajte put do teretane, a potom se zamislite kako vježbate na spravama. Neka slika u vašoj glavi ima što više detalja. Nužno je da tu sliku prate i ugodne emocije u vama. Osjetite taj užitak jer ste krenuli raditi nešto jako dobro za sebe. Dopustite si da duboko osjetite te lijepe emocije.

Činite to što češće i odgađanje će polako nestati, a vi ćete prionuti na sve svoje zadatke. Ako vam ova vježba ne uspije prvi put, ne očajavajte. Riječ je o procesu koji zahtjeva vrijeme. No, ne odustajte jer jedino tako će doći rezultati koji će vašem životu dati novu kvalitetnu dimenziju. Bez odgađanja bit ćete lakši, sretniji i učinkovitiji. Vrijedi pokušati.
tportal.
_______________________________________

koliko od vas odgadja zivot? koliko vas se pronalazi u ovome i koji su razlozi istog?

[jpeg]

je. Istina. Nisam doduše sve pročitala ali mogu rec da to je nekako bezveze sve
Ok. Ozbiljno.
Riješila sam, riješavam na način da ne radim popis vise sta treba nego cu trebat nešto u hodu i riješit cu to tad nekad. Ako necu, nema veze

[phos]

nemam problema s odgadnjem zivota.
ali uvijek mi se cini da se stvari odvijaju jako sporo.
ono s cime imam problem je odgadanje priznanja. ali razlog mi nije poznat.

[Gost]

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=s9SWJRwvHb4[/youtube]

[tamara3]

Ako odgađam nešto što bih baš voljela ili što mi je super, onda je to zbog straha od (ne)uspjeha, to mi se s vremenom nekako iskristaliziralo.

Ako odgađam nekakvu dosadnu obavezu ili posao, onda je to zato kaj mi se naprosto ne da ili je riječ o nečemu što ne volim raditi i mrsko mi je. Evo, baš sam ovih dana u takvom raspoloženju .

Edit: mislim da je generalno problem to što većina nas radi nešto što ne voli. Ako 7-8 sati dnevno moraš boraviti negdje gdje zapravo ne želiš i baviti se nečim što ti nije baš milo, to uzme puno energije.

[Daisy]

ja sam prije odgadjala. vise ne. osim ako mi se na putu nadje kakva zapreka. ali brzo je uspijem otkloniti, tako da vise ne gubim vrijeme na cekanje.

[JaNNa]

Ako odgađam nešto što bih baš voljela ili što mi je super, onda je to zbog straha od (ne)uspjeha, to mi se s vremenom nekako iskristaliziralo.

Ako odgađam nekakvu dosadnu obavezu ili posao, onda je to zato kaj mi se naprosto ne da ili je riječ o nečemu što ne volim raditi i mrsko mi je. Evo, baš sam ovih dana u takvom raspoloženju .

Edit: mislim da je generalno problem to što većina nas radi nešto što ne voli. Ako 7-8 sati dnevno moraš boraviti negdje gdje zapravo ne želiš i baviti se nečim što ti nije baš milo, to uzme puno energije.

potpisujem ovo od a do e!
jedino je teretana iznimka - to mi je jednostavno predosadno da bi se uopće prisilila da krenem!

[Jadzia Dax]

Doktorirala sam odgađanje, sve odgađam, od najmanjih sitnica do najbitnijih stvari.
Ne, ne mislim se mjenjat. Kasno je i teško je i neda mi se.

Ovaj život na rubu mi je super

[roza_surla]

Odgadjam - uvijek s dobrim opravdanjem. Onda me copi depra jer ne zivim zivot punim plucima; a opet 'uzori' oko mene mi bas i nisu nesto reprezentativni.

[samo ja]

ja ne vidim neki problem u tim odgađanjima ako odlučim umjesto toga raditi nešto drugo pa ne stignem napraviti to prvo... ali da, znam odgađati nešto što mi se ne da il ako nisam dovoljno sigurna u to, a ta nesigurnost znači da trebam još pričekati do trenutka kad budem spremna ili sigurna nekako brijem da je najćešće stvar prioriteta, barem kod mene je u većini slučajeva, posebice zbog situacije u kojoj sam trenutno

[ariadne]

Ja sam kreten. Stalno odgađam ono što meni treba i što mi može koristit i uvaljujem se u gluposti tako al kad me netko zamoli za neku uslugu napravim to prije nego bilo što drugo.

A razlog? Strah od neuspjeha. Ništa više, ništa manje. I idem samoj sebi na živce jer mi je užasno teško riješiti se toga.

[roza_surla]

Strah od neuspjeha i nije tako strasna stvar... strasno postane kad odgadjanje postane navika.

[Jadzia Dax]

Strah od neuspjeha i nije tako strasna stvar... strasno postane kad odgadjanje postane navika.

mene je to učinilo kreativnijom, moraš se snaći na bizarne načine kad su odavno prošli svi mogući rokovi trajanja

[tamara3]

Kaj ti to nije previše stresno?

[Jadzia Dax]

Kaj ti to nije previše stresno?

toliko sam latargična da nije toga ne bi znala da sam živa

[Fusion]

Ukoliko postoji i najmanja mogućnost reinkarnacije, trebalo bi me ubiti...kako bi se ova vreća potencijala koju sustavno sabotiram već godinama u sebi napokon otisnula u nekoga tko bi ga bio vrijedan.

To je sve što imam za reći na ovu temu.

[tamara3]

O kakvim potencijalima govoriš i zašto ih ne pustiš van?

[Fusion]

Prije tjedan dana mi je jedna profesorica koja cijeli svoj život radi s mladima (i to odlično) "dijagnosticirala" kako se za razliku od većine ljudi koja se boji neuspjeha, ja bojim uspjeha.
Konkretnije, ticalo se intelektualnih i umjetničkih sfera.

Problem je što sam se već na neki način pomirila s tim, ali ljudi oko mene svako malo imaju ispade frustracije i pokušavaju me protresti. To mi nekad bude žao.

Kao što rekoh - trebalo bi me ubiti, batine ne pomažu.

:neambiciozni.debil:

[JaNNa]

ne znam jel mi gore to tvoje, Fus, ili kad se netko tko nema talenta trudi i uporan je i ne želi vidjet da jednostavno ne ide..

[roza_surla]

kad mu trebas radit powerpoint prezentaciju da ne ide roooooootfl

[Fusion]

ne znam jel mi gore to tvoje, Fus, ili kad se netko tko nema talenta trudi i uporan je i ne želi vidjet da jednostavno ne ide..

Mogu ti pomoći - ovo moje je gore. Kao što reče moj otac: Da si bar glupa i netalentirana, ne bi mi bilo žao i pomirio bih se s tim.

[phos]

ove ko fus bi tukla, ali ne zato jer su inertni nego zato jer nisu svjesni da iom se sanse nec epruzati do kraja zivota.
a ova druga skupina...a njih mi je tako zao (bio jedan takav z menom u skoli plesa.... i bio je cak gori od mene...skoro...ok..nije bio gori, ali se vise trudio)

[JaNNa]

i jedni i drugi odgađaju - prvi neuspjeh, a drugi uspjeh
i oko njih ljudi skaču i trude se da ih pokrenu na pravi put, a oni po svom...
mislim, ako imaš talent, zašto ga ne iskoristit?

[tamara3]

A gdje je zapravo izvor tog straha od uspjeha? Kod mene je, recimo, to što mislim da ga ne zaslužujem ili da nisam dovoljno dobra da mi se dogode tako neke super stvari a zapravo su nadohvat ruke .

To je recimo slično kao da trčim maraton i dođem prva do cilja, a potom usporim i pustim nekoga ispred sebe jer to nije za mene.

:grupnaterapija:

[Fusion]

This could be a case for Mulder & Scully.

[JaNNa]

ma vas dvije..koji vam je?
pa jednom se živi, ako se pojavi prilika treba ju ščepat što prije! ako vi nećete doći će netko drugi i tako ćete ići u krug dok jednog dana vas prilike ne počnu zaobilaziti.. i onda ćete žaliti...
kakve su to gluposti nisam dovoljno dobra i sl.? dobra si koliko misliš da si dobra, i o sebi trebaš misliti sve najbolje, jer ako se sama ne cijeniš neće te ni nitko drugi cijenit!

mislim da ću danas u teretanu...

[phos]

A gdje je zapravo izvor tog straha od uspjeha? Kod mene je, recimo, to što mislim da ga ne zaslužujem ili da nisam dovoljno dobra da mi se dogode tako neke super stvari a zapravo su nadohvat ruke .

To je recimo slično kao da trčim maraton i dođem prva do cilja, a potom usporim i pustim nekoga ispred sebe jer to nije za mene.

:grupnaterapija:

pa...po tome bi ovo tvoje bilo vezano za manjak samopouzdanja, ne?
:joda koji namjesta naocale:

[tamara3]

@jana: A znam. Jednostavnije reć nego napravit .

@joda: Da.

[phos]

@jana: A znam. Jednostavnije reć nego napravit .

@joda: Da.

a recimo slucaj :
napravis, uspijes, dobijes priznanje.
pojavi se nova sansa. kakav je osjecaj? jel grizes?

[JaNNa]

oprosti, Tam...
žena koji stoji iza Crol-a, koja organizira sve vezano za isti je za mene super žena i može sve! (ne ulizujem se, samo realno gledam koliko snage, živaca i volje treba za ovakav projekt).
ne trebaš ići igrati profesionalno košarku ili započeti novi Agrokor, ali stara moja ako uspijevaš ovo ne znam što to onda ne bi mogla!