Da sam sa par svojih frendova i poznanika bila u nekoj stranoj zemlji. Prvo smo bili u interaktivnom muzeju u kojem si sa vodičem mogao raspravljati o važnosti izložaka i razmjenjivati mišljenja, umjesto samo pasivnog gledanja. U jednom trenutku smo se posvađali oko toga je li bolji roman Therese Raquin ili Madame Bovary jer sam ja govorila da su meni ta dva romana praktički jedno te isto iako Madame Bovary uopće nisam pročitala nikad i zapravo sam blefirala i trolala. On je to skužio i onda smo se svi skupa počeli smijati. Sve je dalje teklo u jednakom tonu. Onda sam pogledala van i ugledala osobu za koju sam znala da me traži i slijedi posvuda (znala sam da ima i razlog ali mi nije bio u potpunosti jasan i ne sjećam se) i izašla sam iz muzeja da vidim tko je i što hoće. Vidjela sam da je to Snape ali se brzo udaljio prije nego što sam mu se uopće uspjela približiti. Sjela sam na klupu u parku blizu muzeja i čekala da mi se frendovi pridruže, s obzirom na to da sam ja prva izletjela van bez riječi a oni su ostali. U međuvremenu je ulicom prošla Ellen Page na biciklu i mahnula mi.

Jedna poznanica mi se pridružila i rekla da su se ostali odlučili razdvojiti jer su jedni htjeli na ručak a drugi negdje drugdje i da smo samo nas dvije ostale u ovom dijelu grada. Ja sam joj rekla za Snapea i ona je predložila da mi njega počnemo slijediti. Nisam bila sigurna da ga možemo pronaći ali svejedno smo krenule u onu ulicu kroz koju je on prošao dok je bježao (?) od mene. Nekim čudom je i dalje bio u blizini i vidjele smo ga, ali nije se činilo da radi išta sumnjivo. Slijedile smo ga dok nije ušao u neku banku. Nije izlazio duže vrijeme pa smo mislile da je izašao drugim putem ili da uopće ne namjerava izaći još neko vrijeme pa smo otišle u susjednu ulicu. To je bila jako zapuštena i zarasla slijepa ulica u kojoj su bile dvije ogromne vile, također u zapuštenom stanju. Izvana se praktički nisu ni vidjele od drveća, visoke trave i korova. Približile smo se jednoj i vidjele da je preko nje stavljen bijeli veo i da ima bijele ukrase na prozorima, kao i bijelo cvijeće, kao da je urešeno za vjenčanje. U tom trenutku smo iz druge vile čule nekakav zvuk i kad smo se približile shvatile smo da se tu slavi vjenčanje dvoje pripadnika vrlo bogatih i moćnih plemićkih obitelji koje se uglavnom klone javnosti (vile su samo IZVANA zapuštene da nitko ne bi pokušavao ništa) i više funkcioniraju kao mafija te ne podnose autsajdere koji nisu bogati i plemenitog roda.

Odlučile smo se izgubiti otamo prije nego nas netko uhvati da njuškamo gdje ne trebamo i ubije. Baš smo krenule van kad je prema nama krenula hrpa ulickanih mladih ljudi, koji su očito bili pripadnici "zlatne mladeži." Svi odreda su imali bijesne mobitele, nosili najskuplja crna svečana odijela i haljine. Nisu nas primjećivali jer su bili zauzeti razgovorom o tome kako je skandal na pomolu jer se jedna od njih želi udati za nekog običnog tipa koji svira gitaru u nekakvom bezveznom bendu i ne znaju što će jer ga njena obitelj želi ubiti i već su ga dali pretući jednom za upozorenje. Ako ju podupru, svi skupa će biti u nevolji a ako ne, njihovoj prijateljici/rođakinji će biti upropašten život a to ne mogu podnijeti. Neki od njih su bjesomučno tipkali po mobitelima pokušavajući pronaći neko rješenje ili više informacija o tom tipu prije nego uđu unutra i moraju se praviti da je sve super. Moja frendica i ja smo samo stale kod ulaza kao da radimo tu i dočekujemo ih. Ja sam odjednom primijetila da na sebi imam trodijelno tamnocrveno odijelo. TAMNOCRVENO.

Užas. Uglavnom, nisu nas ni pogledali u oči kad su prolazili i mislile smo da smo se izvukle, krenule van ali je naletjela jedna plavuša koja je očito malo zaostajala za onom grupom i skužila da mi ne bismo trebale biti tamo ali nije imala vremena da se bakće s time s obzirom na to da je njena najbolja prijateljica na rubu toga da si upropasti život. Ova je bila skroz izbezumljena i bilo mi je žao pa sam ju pitala što zna o tom tipu koji hoće ženiti onu i ona mi kaže njegovo ime i kako izgleda. Meni je to ime zvučalo poznato i rekla sam joj da na tom svom mobitelu gugla Mila Ventimigliu jer mislim da je to on. I da nije glazbenik nego glumac iz Gilmoreica i Heroesa na što me je ova presjekla i rekla da ju nije briga gdje je glumio i da se ne bavi tako glupim i beskorisnim stvarima poput TV serija.

Guglala je i ispalo je da je to on i da je lagao toj njenoj frendici, iz ne znam kojeg razloga. Zahvalila mi je i brzo krenula unutra prije nego netko primijeti da kasni.
Mislim da sam se tu negdje probudila. A možda i ne, sanjala sam zbilja hrpu stvari, ali ovog dijela se najbolje sjećam.
