Godina iza nas pokazala se kao još jedna u nizu turbulentnih i nemirnih, kako globalno, tako i lokalno. O stanju LGBTIQ+ prava u Hrvatskoj razgovarali smo s Danielom Martinovićem, koordinatorom udruge Dugine obitelji.

Zanimalo nas je misli li da je u proteklih 12 mjeseci bilo kakvih pozitivnih pomaka ili se nazadovalo te što bi još trebalo učiniti a ne čini se po pitanju jednakopravnosti LGBTIQ+ osoba.

“Rekao bih da kao i svake godine, vidimo par koraka naprijed, i par koraka nazad. Koraci naprijed su definitivno konačna potvrda da istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje, kao i potvrda Vrhovnog suda da je udruga Vigilare kriva za diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba i njihovih obitelji”, ističe Martinović.

U sustavu socijalne skrbi (ipak) ima i saveznika

Kaže nam kako su Dugine obitelji ponosne i na istraživanje koje su zajedno s udrugom Lori objavile početkom 2022. godine. Riječ je o prvom istraživanju koje se bavilo iskustvima mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj, a koje je potvrdilo kako se mlade LGBTIQ osobe u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom i nasiljem tijekom školovanja te kako za njih nedostaje sadržaja i sigurnih prostora diljem Hrvatske.

Ističe kako su ove godine proveli i edukacije za Centre za socijalnu skrb diljem Hrvatske te dobili pozitivne povratne informacije od socijalnih radnica iz Zagreba i okolice, Slavonije, Dalmacije i Istre.

“Edukacije su nam pokazale koliko su one bitne i potrebne, kao i da u našem sustavu socijalne skrbi postoje osobe koje se žele educirati o LGBTIQ temama i koje nam jesu saveznici”, kaže i dodaje kako je još jedan pozitivan pomak nova uredba EK koja prepoznaje izazove s kojima se susreću dugine obitelji.

Dodaje kako se nada da će to biti prvi korak u izmjenama raznih pravnih okvira diljem Europske unije, pa i Hrvatske, s kojima će se postići ravnopravnost svih obitelji.

Situacija je i dalje nesigurna

Ipak, smatra kako nas do ravnopravnosti čeka još dosta posla.

“Što se tiče pravne zaštite obiteljskog života LGBTIQ* osoba, vidimo da je u Hrvatskoj i dalje najveći problem priznavanje roditeljstva LGBTIQ osoba čija djeca imaju inozemnu dokumentaciju, primjerice hrvatskih lezbijskih parova koji žive u Irskoj ili Njemačkoj, i tamo je jedna od partnerica rodila dijete, a druga je priznata kao jednakopravni roditelj. U takvim slučajevima gotovo je nemoguće dobiti hrvatsko državljanstvo za to dijete, iako po Zakonu o državljanstvu ono ima na to potpuno pravo”, upozorava.

Navodi kako Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji i dalje diskriminira lezbijske parove i žene bez partnera, ali kaže i kako je to tema kojom se planiraju više baviti u budućnosti.

Osim toga, kaže da se, premda su sudovi potvrdili da istospolni parovi mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje, tek treba vidjeti kako će se situacija razvijati u praksi, i hoće li tu biti još poteškoća.

“Tako da bih rekao da je situacija zapravo dosta nesigurna, unatoč pozitivnim pomacima. I također vidimo da udruge poput Vigilarea nastavljaju sa svojim diskriminatornim praksama, unatoč sudskim presudama, Zakonu o suzbijanju diskriminacije, i na kraju krajeva, Ustavu Republike Hrvatske”, ocjenjuje.

Martinović je na kraju poručio kako Dugine obitelji planiraju i dalje aktivno djelovati po pitanju postizanja ravnopravnosti za sve obitelji u Hrvatskoj, kako pravnim putem kroz besplatnu pravnu pomoć i savjetovanje koje pružaju obiteljima, tako i javnim aktivnostima i zagovaranjem - poput novog ciklusa edukacija o LGBTIQ* temama za razne državne službenike ili nove slikovnice "Moja dugina obitelj" koju planiraju izdati u 2023. godini.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.