Femicid u Hrvatskoj čini od 25 do 30% svih ubojstava. U proteklih pet godina ubijene su 72 žene, prošle godine 19, ove godine 16. Nasilje prema ženama u pojedinim slučajevima teško je prepoznatljivo jer se javlja u različitim pojavnim oblicima, u pravilu bez prisutnosti svjedoka, traje dulje vrijeme, a žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad nisu sklone njegovu prijavljivanju.

Dio je to iz priopćenja koje je uputila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama kojim započinje svjetska kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" (25. studenog - 10. prosinca).

Ljubičić ističe kako nasilje prema ženama karakterizira sve veća brutalnost što ga iz područja prekršajnog seli u područje kaznenog prava.

"Očito je da zakonske, pravosudne, medijske te druge obrazovne i edukacijske mjere suzbijanja nasilja prema ženama nisu polučile željenim rezultatima. Stoga je neophodno identificirati i staviti u fokus javnosti postojeće pravne prakse koje predstavljaju prepreke za učinkoviti pravni progon i kažnjavanje nasilja prema ženama, razviti svijest o femicidu i nasilju prema ženama unutar obitelji, zagovarati efikasniju suradnju među institucijama i ključnim akterima/cama koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama, educirati predstavnike/ce medija za profesionalno i senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i osigurati pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja. Upravo to su ciljevi našeg novog projekta o čijim aktivnostima ćemo kontinuirano izvještavati preko novootvorene web stranice www.vawa.prs.hr", navodi se u priopćenju.

Nasilje prema ženama nije privatan problem

Osim toga, pravobraniteljica poručuje kako nasilje prema ženama NIJE privatan problem i ne može se smatrati manje važnom temom rezerviranom samo za obilježavanja datuma i druga prigodna događanja, ne može se amnestirati temeljem javne funkcije počinitelja, neovisno o kome se radi i ne može se dozvoliti sekundarna viktimizacija žrtava kroz senzacionalističke naslove i objavu informacija kojima se otkriva njihov identitet.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pred Hrvatskim saborom na Markovom trgu je u petak održana prosvjedna akcija na kojoj su brojne aktivistkinje, političarke i stručnjakinje skupljale su pred Saborom potpise zastupnika i zastupnica kojima oni jamče da će glasati za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije) u cilju da se ženama i djevojčicama u Hrvatskoj osigura konkretna, dostupna i efikasna zaštita od nasilja.

Zastupnice i zastupnici su se potpisom obvezali i da će glasati za namjenska sredstva u Državnom proračunu za 2018. godinu za provedbu Istanbulske konvencije, aktivno se suprotstaviti političkim i društvenim napadima na politiku rodne ravnopravnosti i Istanbulsku konvenciju, a od Premijera i Vlade RH tražiti da se zakonski prijedlog ratifikacije uputi Saboru na glasanje do kraja tekuće saborske sjednice.

Izjavu su javno potpisali zastupnici i zastupnice Anka Mrak Taritaš, Bernarda Topolko, Vesna Pusić, Sabina Glasovac, Goran Aleksić, Furio Radin, Bojan Glavašević, Ivan Kovačić, Dalibor Prevendar, Joško Klisović, Mihael Zmajlović, Domagoj Hajduković, Nenad Stazić, Predrag Matić, Peđa Grbin, Arsen Bauk, Gordan Maras i Darko Parić i drugi.

Zastupnici saborske većine vidljivo su izbjegavali zaustaviti se pred mjestom prikupljanja potpisa te u Sabor ulazili na drugi ulaz dok su zastupnici Željko Glasnović i Stevo Culej izjavili kako neće potpisati niti glasati za ratifikaciju Konvencije.

Predsjedničina vrludanja oko Istanbulske konvencije

Organizatorice akcije pozivaju sve građanke i građane kojima je stalo do efikasne i jednako dostupne zaštite za žene i djevojčice žrtve fizičkog, seksualnog, psihičkog i ekonomskog nasilja, sve one koji vjeruju da se borbom protiv predrasuda i stereotipa i boljim obrazovanjem može smanjiti stopa nasilja nad ženama – da potpišu zahtjev za ratifikaciju Konvencije na: http://www.potpisujem.org/hr/.

Društvenim mrežama, inače, kruži i fotografija objave predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović iz 2014. godine u kojoj se obvezuje da će se "kad postane predsjednica Republike Hrvatske žestoko boriti za jednakost spolova", i pita se "zašto Hrvatska nije među zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju" te "zašto žrtve rodno uvjetovanog nasilja nisu zaštićene prema standardima ove konvencije".

Danas predsjednica opet poziva na ratifikaciju, ali tako da se "sadržaj Konvencije koji ne izaziva javne prijepore što prije implementira u našem državnom sustavu".

Nije poznato na što je točno mislila, no opravdano je pretpostavljati da se njezina odlučnost otprije tri godine ponešto istopila pred protivnicima ratifikacije Istanbulske konvencije koji tvrde da ona promiče "rodnu ideologiju".

Datum 25. studeni izabran je za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu. 1999. godine Ujedinjeni narodi službeno su potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama. 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja koja je pokrenuta 1991. (Pokrenuo ju je Women's Global Leadership Institute pod sponzorstvom Center for Women's Global Leadership). U sklopu 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama obilježavaju se i 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 6. prosinca - godišnjica montrealskog masakra i 10. prosinca - Međunarodni dan ljudskih prava.