Prema podacima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, u Hrvatskoj su u 2022. dramatično rasla kaznena djela obiteljskog nasilja i broj ubijenih žena, kojih je u prvih 10 mjeseci ove godine ubijeno čak 35,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ti podaci jasno govore da se nešto hitno i odlučno mora poduzeti jer postojeći sustav, kako ističe pravobraniteljica Ljubičić, odvraća žrtve od prijavljivanja obiteljskog nasilja.

Pitanja nasilja nad ženama, baš kao i ravnopravnost spolova i položaj LGBTIQ zajednice teško se probijaju u javni prostor jer je u potpunosti zauzet ratom u Ukrajini, posljedicama potresa te pandemije koronavurisa i prateće ekonomske krize. Mnogi društveni i politički problemi privremeno su, nažalost, zaboravljeni, a posljedice tog zaborava itekako utječu na živote građanki i građana Hrvatske. Zato smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić pitali kako naša zemlja stoji u pogledu postizanja ravnopravnosti spolova i prava pripadnika LGBTIQ  zajednice, jesmo li napredovali ili nazadovali u 2022. godini?

"Usprkos mnogobrojnim neupitnim pozitivnim promjenama, svakodnevne rodno utemeljene nepravde prema pojedincima/kama ili skupinama još uvijek su značajno prisutne. Dostupni statistički podaci i svakodnevni realitet ukazuju na činjenicu da u Hrvatskoj, žene i muškarci nažalost nemaju jednaka prava i mogućnosti u svim područjima života. Široko je prisutna rodna diskriminacija uz učestalost pojave rodno utemeljenog nasilja te postojanje brojnih stereotipa i predrasuda", ističe pravobraniteljica Ljubičić.

Statistika koju prati ukazuje da smo već niz godina, uključujući 2022., suočeni s najvećim brojem pritužbi žena na diskriminatorno postupanje u svim područjima života, što čini konstantu od oko 2/3 svih pritužbi te ukazuje na činjenicu da su žene i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi. Pritužbe muškaraca koje se zaprimaju i nadalje se u najvećem broju odnose na područje roditeljske skrbi.

Najviše prijava diskriminacije iz područja zapošljavanja i rada

Pravobraniteljica Ljubičić upozorava da su žene pripadnice nacionalnih manjina, žene s invaliditetom, starije žene i žene iz ruralnih područja posebno ugrožene i često višestruko diskriminirane. Evidentan je i nedostatak ciljanih istraživanja i sveobuhvatnih statističkih podataka o pojavnosti različitih oblika diskriminacije među ovim skupinama žena, ali i diskriminaciji žena te nasilju nad ženama općenito.

Smatra i da tim nepovoljnim okolnostima svakako ne doprinose još uvijek prisutno učestalo nerazumijevanje, sklonost predrasudama, te nedovoljna senzibiliziranost stručnog osoblja u institucijama koje se u svom radu susreću sa žrtvama i počiniteljima rodne diskriminacije i nasilja.

Kad je riječ o ravnopravnosti spolova, Ljubičić kaže kako su u javnom prostoru dominirale problematika femicida, spolnog uznemiravanja, seksizama i diskriminatornog ponašanja, ali i problematika vezana uz položaj i prava migrantkinja, posebice u svjetlu sukoba u Ukrajini, a u okviru kojih je postupala i institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

"Najveći broj slučajeva spolne diskriminacije temeljem pritužbi koje zaprimamo i dalje se odnosi na područje zapošljavanja i rada. Žene i dalje čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene su na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na 'stakleni strop', nemaju jednake mogućnosti za te imaju niže plaće i mirovine", naglašava Ljubičić. Prema pritužbama građanki, majčinstvo i nadalje ostaje glavni izvor rodne diskriminacije žena na tržištu rada.

Loš sustav borbe protiv nasilja nad ženama ima tragične posljedice

Pravobraniteljica ističe i kako se s porastom kaznenih djela obiteljskog nasilja, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, posljednjih godina skoro prepolovio, a taj se trend nastavio i 2022. godine.

Stigmatizacija i diskriminacija transrodne populacije nažalost i dalje je široko prisutna u drugim aspektima svakodnevnog života, ali i medijskog prostora

"Ono što je uistinu dodatno zabrinjavajuće jest da većinu nasilja prema ženama čine zapravo njihovi najbliži, supruzi, partneri ili bivši partneri, dok velik broj žena smrtno strada upravo nakon što se odluči prekinuti nasilnički odnos.

Navedeno upućuje stoga i na zaključak na koji već godinama upozoravamo, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične", naglasila je i ponovno izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog eskalacije ubojstava žena te ubojstava žena od strane bliskih osoba, što se nažalost nastavilo i u 2022. godini.

Hrvatsko društvo i dalje nedovoljno osuđuje nasilje prema LGBTIQ osobama

Kad je riječ o položaju pripadnika/ca LGBTIQ populacije u hrvatskom društvu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da u 2022. nažalost nije došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka u području suzbijanja diskriminacije i nasilja prema pripadnicima/cama ove društvene skupine.

"I ova je godina bila obilježena manifestacijama netolerancije, neuvažavanja, isključivosti te nasilja, uključujući zločine iz mržnje motivirane spolnim opredjeljenjem i rodnim identitetom. Niz činjenica i događaja upućuju na zaključak da naše društvo još uvijek nije dovoljno inkluzivno niti dovoljno osuđuje nasilje prema LGBTIQ osobama. Stoga ne iznenađuje da se pripadnici/ce LGBTIQ zajednice u najmanju ruku u našem društvu ne osjećaju ravnopravnima niti u potpunosti zaštićenima od različitih oblika diskriminacije i nasilja", upozorava Ljubičić.

Žene pripadnice nacionalnih manjina, žene s invaliditetom, starije žene i žene iz ruralnih područja posebno su ugrožene i često višestruko diskriminirane

Navodi i podatke relativno nedavne studije Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) iz 2019. godine prema kojoj se 47 posto ispitanika/ca u Hrvatskoj gotovo nikad ne izjašnjava otvoreno o svojoj istospolnoj orijentaciji.

Ističe i kako je Europska komisija 2020. godine donijela Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba, ali u Hrvatskoj trenutno u provedbi nemamo niti jedan aktualni nacionalni strateški dokument usmjeren na suzbijanje diskriminacije, što se svakako reflektira i na suzbijanje zločina iz mržnje. Smatra da se i to mora hitno mijenjati.

Rješavanje problema zabrane darivanja krvi muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima

Pravobraniteljica kontinuirano upozorava i predlaže da je nužno uvesti sustavne aktivnosti promicanja tolerancije prema LGBTIQ osobama te na najvišim razinama izražavati osudu diskriminatornih sadržaja iznesenih na političkoj razini, ali i u javnom prostoru općenito, provoditi kampanje usmjerene na prevenciju zločina iz mržnje i govora mržnje; provoditi edukacije na ovu temu usmjerene posebice na predstavnike/ce tijela kaznenog progona.

Ukazivala je i da je potrebno intenzivirati djelovanje Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje i uspostaviti funkcionalan i pravovremen sustav prikupljanja i analize podataka o zločinima iz mržnje.

Kad je riječ o aktivnostima usmjerenima na unapređenje položaja LGBTIQ populacije, pravobraniteljica se nedavno uključila u rješavanje problema zabrane darivanja krvi muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).

Ured pravobranteljice je analizirao presudu Europskog suda za ljudska prava od 8. rujna 2022. u predmetu Drelon protiv Francuske i njihovo tumačenje dostavljeno je pritužiteljima, Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu i Ministarstvu zdravstva.

Snažna stigmatizacija transrodnih osoba

Ljubičić se posebno osvrnula na prava transrodnih osoba jer je mobilizacija zdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije koronavirusa u određenoj mjeri su narušila i postignuća u području zaštite prava i reguliranja statusa transrodnih osoba.

Njihovim organizacijama Pravobraniteljica je pružila značajnu podršku u ostvarivanju prava na medicinsku skrb na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, ali i u čitavom nizu ostalih aktivnosti koje su u konačnici rezultirale i prvom sudskom presudom u korist transrodne osobe koja je tužila bolnicu zbog diskriminacije prilikom uskrate pružanja zdravstvenih usluga na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.

U Hrvatskoj trenutno u provedbi nemamo niti jedan aktualni nacionalni strateški dokument usmjeren na suzbijanje diskriminacije

"Stigmatizacija i diskriminacija transrodne populacije nažalost i dalje je široko prisutna u drugim aspektima svakodnevnog života, ali i medijskog prostora. Nedavno smo s ciljem ukazivanja na ovu problematiku javnim priopćenjem reagirali povodom zaprimljenih pritužbi građana i građanki protiv nekolicine tekstova objavljenih u određenim medijima, a kojima se transrodna populacija dovodi u nepovoljan položaj, odnosno dodatno stigmatizira, kao i stručnjaci i stručnjakinje koji rade s ovom populacijom", upozorila je pravobraniteljica.

Na koncu je istaknula kako svi ti podaci ukazuju na to da je i dalje potrebno sustavno raditi na osvještavanju i edukaciji šire javnosti i ciljanih skupina, što uključuje izobrazbu u svim odgojno-obrazovnim ustanovama o transrodnosti, te provedbu kampanja senzibiliziranja javnosti za ravnopravno prihvaćanje i detabuizaciju transrodnih osoba na svim društvenim razinama.

* Podaci Pravobraniteljice ukazuju da je u prvih deset mjeseci 2022. godine 13 ubojstava (od ukupno 26 ubojstava) počinjeno na štetu žena, dok je u istom razdoblju 2021. godine od ukupno 26 ubojstava njih 11 počinjeno na štetu osoba ženskog spola. U odnosu na ubojstva počinjena na štetu članova obitelji/bliskih osoba, u prvih deset mjeseci 2022. godine evidentirano je 19 ubojstava (12 počinjeno na štetu žena), što je za 35,7 % više za u odnosu na isto razdoblje 2021. godine kad je evidentirano 14 ubojstava (8 počinjeno na štetu žena.)