Čak šest od deset LGBTIQ osoba u Hrvatskoj doživjelo je nasilje na ulici, u školi, na radnome mjestu i u vlastitim domovima. To je otužna bilanca terenskog istraživanja koje je udruženje Zagreb Pride provelo u razdoblju od travnja do kolovoza prošle godine.

Glavni ciljevi istraživanja, navodi se, bili su ispitati iskustva sudionica i sudionika s nasiljem, diskriminacijom i zločinom iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja te spolnih karakteristika. Rezultati potvrđuju da je svakodnevica LGBTIQ manjine i dalje prožeta strahom i neizvjesnošću u svim područjima života: od obiteljskog doma od javnih prostora.

Tako su, primjerice, čak 272 osobe odgovorile da su u nekoj fazi života pokušale nauditi same sebi ili počiniti samoubojstvo. Gotovo dvije trećine sudionica i sudionika barem je jednom od 2013. godine doživjelo nasilje zbog spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja.

Nesklonost prijavljivanju nasilja, dio LGBTIQ osoba prilagođava ponašanje zbog straha

Njih 491, odnosno 64% najčešće su doživljavali verbalno zlostavljanje, iza kojih slijede neželjeni seksualni prijedlozi, neželjeno diranje i prijetnje fizičkim nasiljem te praćenje, uhođenje i/ili zastrašivanje.

Odgovori na pitanja o doživljenoj diskriminaciji pokazuju i da je nešto više od 60 posto ispitanih doživjelo neki oblik diskriminacije, bilo u školi ili na poslu, bilo u kontaktu s institucijama poput policije, pravosuđa i zdravstva.

Kad je riječ o prijavljivanju nasilja policiji ili drugom nadležnom tijelu, manje od deset posto osoba koje su doživjele nasilje odgovorilo je pozitivno, a 36 posto ispitanih zbog straha od diskriminacije ili nasilja prilagođava svoje ponašanje.

Mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i diskriminatorne politike Vlade RH

U školi to čini 37 posto ispitanih, a njih gotovo 40 posto na poslu te više od 43 posto u kafiću. Posebno zabrinjavajući rezultati odnose se na javne prostore poput ulica ili trgova, na kojima čak 61 posto ispitanih prilagođava svoje ponašanje.

Kriva je i diskriminatorna politika Vlade RH

U Zagreb Prideu smatraju da je za visoku razinu nasilja prema LGBTIQ osobama odgovorno je društveno okruženje potaknuto djelovanjem različitih političkih aktera koji sustavno rade na kršenju ljudskih prava LGBTIQ osoba, spolnih i reproduktivnih prava žena te političkih i kulturnih prava pojedinih etničkih i nacionalnih zajednica u RH.

Mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i diskriminatorne politike Vlade RH, neprimjena postojećih zakona te sporo i neučinkovito pravosuđe, poručuju.

Alarmantna je i njihova tvrdnja da je, unatoč znatno poboljšanom zakonskom okviru za kažnjavanje zločina iz mržnje znatno, provedba zakonskih odredbi neučinkovita jer policija i državno odvjetništvo većinu zločina iz mržnje tretira kao prekršaje protiv javnog reda i mira.

Tako je, zbog pogrešne kvalifikacije kaznenog djela zločina iz mržnje i kažnjavanje počinitelja u prekršajnom postupku posve onemogućeno daljnje pokretanje kaznenog postupka. Sve to posljedično dovodi do nepovjerenja u policiju i državno odvjetništvo te trenda neprijavljivanja zločina iz mržnje koji je među najvišima u Europi.

Vladajući manipuliraju statistikama

To sve omogućava i vlastima da, baš kao i u slučaju nasilja protiv žena, manipuliraju vlastitim statistikama koje ne odgovaraju stvarnom životu kako LGBTIQ osoba, tako i žena, kažu u Zagreb Prideu.

Također, sveprisutan govor mržnje razlog je za veliku zabrinutost za sve društvene skupine u Hrvatskoj koje se nalaze na nišanu proizvođača mržnje, osobito LGBTIQ osoba koje su govoru mržnje pojačano izložene od referenduma o zabrani istospolnog braka.

272 osobe odgovorile da su u nekoj fazi života pokušale nauditi same sebi ili počiniti samoubojstvo

Zagreb Pride stoga poziva Predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića da povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije koji se obilježava 17. svibnja, promisle o svojoj odgovornosti za društveni položaj u kojem se LGBTIQ osobe nalaze zajedno s ostatkom građana i građanki te što mogu napraviti da se situacija popravi.

Predlažu da kod svakog oblika nasilja protiv LGBTIQ osoba, uključujući i govor mržnje za početak najoštrije i nedvosmisleno osude napad na LGBTIQ osobe. Važno je da se to nasilje imenuje homofobijom i transfobijom kako bi se dala jasna poruka javnosti da su to u našem društvu nedopustive i kažnjive pojave.

Također pozivaju LGBTIQ zajednicu na prijavljivanje svakog zlostavljanja.

* Istraživanje je provedeno na uzorku od 767 ispitanih LGBTIQ osoba od kojih dio više ne živi u Hrvatskoj. Više o istraživanju pročitajte na ovoj poveznici.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.