-
Objavljeno: 23 travnja 2014
Javna televizija i uredništvo večernje informativne emisije ''Dnevnik 3'' dobili su po prstima zbog spolne i rodne diskriminacije novoizabrane ravnateljice Uskoka Tamare Laptoš.
Zbog mjerenja bračnog statusa ravnateljici Uskoka Tamari Laptoš pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uputila je upozorenje i preporuku ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu te urednicama ''Dnevnika 3'' HTV-a o nužnosti edukacije novinara i novinarki o ravnopravnosti spolova radi suzbijanja promocije stereotipa o ženama u programu javne televizije. Među prvima je na izjavu novinarke reagirao Centru za ženske studije.
''Ova rođena Čakovčanka nije udana i nema djece, dakle idealna je za posao koji zahtijeva cjelodnevni angažman'', dio je komentara novinarke HRT-a Helene Krmpotić, koji je hrvatska javnost imala priliku čuti 16. travnja u emisiji ''Dnevnik 3''. ''Ova izjava pokazuje koliko je u našem društvu još uvijek snažna podijeljenost rodnih uloga te koliko su spolni stereotipi snažni i kod žena i kod muškaraca'', smatra pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, prenosi tportal.
''Da je umjesto Tamare Laptoš na mjesto ravnatelja Uskoka imenovan muškarac, nitko ne bi ni pomislio, a kamoli komentirao da će se moći u potpunosti posvetiti poslu zato što nije suprug i otac. Štoviše, muškarcu koji je izabran na bilo koju funkciju njegovo obiteljsko stanje se ne smatra nikakvom preprekom jer se podrazumijeva da ima tko će se brinuti o obitelji, a što će mu omogućiti da se posveti poslu koliko god je to potrebno'', pojašnjava pravobraniteljica Ljubičić.
Nužna edukacija novinara i novinarki
Upozorava kako se žene očito doživljava drugačije, a to drugačije znači da ih se prvenstveno vidi kao supruge i majke, one koje se uvijek na prvom mjestu brinu za obitelj, pa tek onda za posao. Treba naglasiti da, dodaje pravobraniteljica, iako postoje brojne u poslu uspješne žene koje imaju i obitelj i tako dokazuju da uspješno mogu obavljati posao, još uvijek je prevladavajući odnos prema ženama u društvu takav da se od njih očekuje da na prvo mjesto stavljaju obitelj, a ne posao.
Posebno zabrinjavaju prilozi na javnoj televiziji koji hrane takvu društveno rasprostranjenu diskriminaciju. ''Ono što je problematično u komentaru novinarke je upravo ta potvrda stereotipa kojom se indirektno sugerira da samo neudana žena bez djece može biti posvećena poslu. A to je i pogrešno i diskriminatorno temeljem spola i obiteljskog statusa'', upozorava pravobraniteljica.
Iako je anketa provedena 2011. na HRT-u pokazala da čak 56,4 posto djelatnika smatra da im nije potrebna ili ne znaju da im je potrebna edukacija o ravnopravnosti spolova, pravobraniteljica je uputila upozorenje i preporuku ravnatelju HRT-a te urednicama Dnevnika 3 HTV-a da krenu sustavno obrazovati novinare i novinarke o spolnoj ravnopravnosti.