Primajući prestižnu njemačku književnu Nagradu za mir na međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu, kanadska autorica Margaret Atwood upozorila je da je svijet bliži 1930-ima nego ikad. Nagrađivana autorica naglašava kako je problem postao osobito vidljiv nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a.

Atwood je nagradu dobila za roman "Sluškinjina priča", napisan 1985., dijelom u tad još podijeljenom Berlinu. No, roman se na ljestvice najčitanijih vratio zbog televizijske adaptacije koja je osvojila Emmyjee u Americi. Na recepciju serije presudan je utjecaj imala njezina jeziva relevantnost – za mnoge "Sluškinjina priča" premalo nalikuje distopiji, a sve više svakodnevici.

Atwood zamišlja budućnost u kojoj su žene (ponovno? i dalje?) seksualne robinje, primorane totalitarnoj vlasti rađati djecu. Nakon dolaska Donalda Trumpa, velikog ljubitelja i prijatelja žena, na vlast, teško se oteti dojmu da je njezin izmaštani svijet izgubio dio svoje fikcionalnosti.

Rad na seriji započeo je prije izbora na kojima je pobijedila osoba koja svoje protivnike omalovažava na Twitteru, čiji zakonodavci rade na ograničavanju reproduktivnih prava žena, no Atwood vjeruje da je nakon toga serija počela mnogo više nalikovati zbilji. Atwood tvrdi da i Europa, koja je dosad gledala na Ameriku kao na svjetionik demokracije, shvaća da je treba zabrinjavati smjer u kojem novoizabrani predsjednik polagano vodi zemlju.

U prilog uvjerenju autorice da je serija prestala biti puka zabava ide i podatak da su se na prosvjedima u Americi žene već počele pojavljivati u bijelim šeširima i crvenim haljinama koje likovi serije nose. Ne čudi, stoga, objašnjenje Udruženja njemačkih nakladnika i knjižara koji su joj nagradu dodijelili zbog političke intuicije i vidovitosti.