Od danas pa sve do proljeća 2023. trajat će testiranje cjepiva protiv HIV-a koje će uključivati 56 HIV-negativnih osoba u dobi od 18 do 56 godina. Sudionici će primiti jedan ili dva oblika mRNA cjepiva koji trebaju stvoriti zaštitu od HIV-a.

Moderna, koju odnedavno znamo kao jednu od farmaceutskih tvrtki koja je izradila cjepivo protiv koronavirusa, radi na stvaranju nove klase transformacijskih lijekova baziranih na mRNA (glasnička ribonukleinska kiselina). Uz Pfizer-BioNTech jedina je tvrtka kojoj je u pandemiji koronavirusa odobreno mRNA cjepivo.

U siječnju 2016. Moderna je sklopila sporazum sa Zakladom Billa i Melinde Gates o unapređenju razvojnih projekata zasnovanih na mRNA, a koji uključuje i razvoj cjepiva protiv HIV-a. Od Zaklade je dobila 20 milijuna američkih dolara bespovratnih sredstava kao potporu za provođenje prvog kliničkog ispitivanja lijeka za sprječavanje zaraze virusom humane imunodeficijencije (HIV) na ljudima.

U ovo veliko istraživanje uključeni su i Društvo za poticanje međunarodne imunizacije protiv AIDS-a (International AIDS Vaccine Initiative), Sveučilište San Antonio u Teksasu, Sveučilište George Washington, Centar za istraživanje raka Fred Hutchinson i Sveučilište Emory.

Neka cjepiva protiv HIV-a već su bila (neuspješno) testirana

U siječnju ove godine javnosti se obratila direktorica Moderne Stéphane Bancel kako bi najavila tri nova imunizacijska programa koja se bave sezonskom gripom, HIV-om i virusom Nipah. „Pokazali smo da naše cjepivo na bazi mRNA može spriječiti COVID-19 i to nas je potaknulo na provođenje ambicioznih razvojnih programa. Vjerujemo da se bolesti mogu spriječiti pomoću naše tehnologije mRNA“, izjavila je.

Ovo nije prva vijest o potencijalnom cjepivu protiv HIV-a. Prva testirana cjepiva koristila su neaktivne oblike HIV-a, ali nisu pokazala imunološke odgovore ili su bili vrlo slabi. Neka su čak povećala rizik zaraze HIV-om, zbog čega su prekinuta.

Cjepivo protiv HIV-a u znanstvenim se krugovima smatra Svetim gralom jer je HIV teško i skoro nemoguće pobijediti zbog njegovih čestih mutacija. Moderna mu je doskočila lako modificiranim mRNA što predstavlja prednost u odnosu na druga neuspješna cjepiva.

Koristit će mRNA-1644 i mRNA-1644v2 koji stvaraju protein šiljka (engl. spike protein ili S protein) sličan onome koji HIV ima kako bi mogao ući u stanicu i reproducirati se. Cilj je da tijelo prepozna protein šiljka, počne samostalno proizvoditi protutijela i tako se zaštiti od zaraze.

Nazire li se kraj pandemiji HIV-a?

Modernino cjepivo prošlo je prvu fazu testiranja ranije ove godine. Ono što slijedi je ispitivanje učinkovitosti cjepiva, a zatim i njegove učinkovitosti i sigurnosti u kombinaciji s postojećim lijekovima za suzbijanje HIV-a. Tada američka Agencija za hranu i lijekove treba odobriti cijeli projekt i provesti završno ispitivanje na velikom uzorku i analizu troškova.

Smatra se da je HIV među nama od 1920. godine kad je u Demokratskoj Republici Kongo s jedne vrste čimpanzi prešao na ljude. Sporadični slučajevi AIDS-a dokumentirani su prije 1970., a do eksplozije slučajeva i pandemije došlo je 1980-ih.

Prema prošlogodišnjoj statistici hiv.gov, službenom američkom izvoru za informacije o programima i resursima vezanih za HIV, više od 37 milijuna ljudi u svijetu živi s HIV-om, od čega su skoro dva milijuna djeca (prijenos krvlju s majke na novorođenče). Prošle je godine od bolesti uzrokovanih AIDS-om umrlo gotovo 700 tisuća ljudi.

Ipak, dobre su vijesti da je broj zaraženih i umrlih u konstantnom padu od 2010. Preko 70 posto zaraženih prima antiretrovirusnu terapiju koja suzbija množenje HIV-a, a time i mogućnost stjecanja AIDS-a. Upravo je ta terapija ključ uspjeha u suzbijanju pandemije HIV-a i AIDS-a jer su osobe svjesne svoga statusa i uzimaju lijekove koje održavaju nemjerljivu razinu HIV-a, stoga praktično ne postoji mogućnost novih zaraza.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.