Broj osoba u Hrvatskoj koje žive s HIV-om se u posljednjih sedam godina udvostručio, a preko 80% novih infekcija čine muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). Iako novi Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a za razdoblje 2016.-2020., na čije donošenje se čeka više od godinu dana, deklarativno predviđa fokus na visoko stigmatiziranu i epidemijom pogođenu populaciju MSM, u stvarnosti se financiranje preventivnog programa za navedenu populaciju kontinuirano smanjuje, priopćila je udruga Iskorak u srijedu.

Uoči 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, od Vlade RH traže da spriječi nove infekcije HIV-om kroz povećanje ulaganja u ciljane preventivne programe sukladno epidemiološkim podacima kako bi se zaustavio rast epidemije te zaštitile osobe koje žive s HIV-om i populacija najviše pogođena novim infekcijama HIV-om.

Ističu kako se u posljednjih sedam godina broj osoba koje žive s HIV-om u Hrvatskoj udvostručio: u 2008. godini bilo je 732 osoba s dijagnozom infekcije HIV-om od početka epidemije, dok je zaključno s 2015. godinom broj narastao na 1321. Prethodnih godina se redovito obori rekord u godišnjem broju novih osoba kod kojih se dijagnosticira HIV. U 2015. godini je bilo 116 novih osoba (10% godišnji rast) koje će s HIV-om živjeti do kraja svog života.

HIV u Hrvatskoj najviše pogađa visoko stigmatizirane populacije

Unatoč ubrzanom rastu epidemije HIV-a, nacionalni se odgovor u navedenom periodu usporio. Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje HIV/AIDS-a sastaje se neredovito – posljednji sastanak je bio u rujnu 2015., kad je predstavljen nacrt Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a za razdoblje od 2016.-2020.

Međutim, navedeni program je u procesu usvajanja više od godinu dana, dok je prethodni nacionalni plan završio zaključno s 2015. godinom. Sama stavka financiranja programa za HIV je isključena iz državnog proračuna za 2016. godinu. Iako se aktivnosti vezane za HIV financiraju iz raznih izvora, sama stavka u proračunu je postojala svake godine, od 2004.

Infekcija 116 novih osoba koje su dijagnosticirane u 2015. mogla se spriječiti. Oni će živjeti s HIV-om do kraja svog života. Unatoč napretku medicine koja će im omogućiti gotovo normalnu životnu starost uz redovne kontrole liječnika i svakodnevno uzimanje lijekova, susretat će se sa stigmatizacijom i diskriminacijom, koja unatoč deklarativno zakonskom zaštitom od diskriminacije nerijetko rezultira prekidanjem društvenih odnosa s obitelji, prijateljima, otkazima na poslu, kao i uskraćivanje medicinske skrbi. Primjerice, mnogi od njih imaju problema s dentalnom skrbi i obiteljskim liječnikom

HIV u Hrvatskoj najviše pogađa populacije koje su visoko stigmatizirane što je jedan od razloga zanemarivanja rasta epidemije. Posljednjih godina većina novih infekcija otkriva se među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).

2015. oni su činili 83% od 116 novih dijagnoza. Međutim, prema analizi financiranja HIV programa udruga (UNDP 2015.), financiranje preventivnih programa je najviše fokusirano na druge populacije, dodatno u tranziciji s međunarodne pomoći za prevenciju HIV-a na nacionalnu podršku, jedino je smanjeno financiranje za MSM populaciju.

Infekcija 116 novih osoba u 2015. mogla se spriječiti

Iskorak u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Klinikom za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i drugim suradničkim organizacijama provodi jedini program prevencije ciljan na MSM populaciju u Hrvatskoj. U 2016. godini financijska podrška od strane Ministarstva zdravstva za navedeni program je prepolovljena.

Infekcija 116 novih osoba koje su dijagnosticirane u 2015. mogla se spriječiti. Oni će živjeti s HIV-om do kraja svog života. Unatoč napretku medicine koja će im omogućiti gotovo normalnu životnu starost uz redovne kontrole liječnika i svakodnevno uzimanje lijekova, susretat će se sa stigmatizacijom i diskriminacijom, koja unatoč deklarativno zakonskom zaštitom od diskriminacije nerijetko rezultira prekidanjem društvenih odnosa s obitelji, prijateljima, otkazima na poslu, kao i uskraćivanje medicinske skrbi. Primjerice, mnogi od njih imaju problema s dentalnom skrbi i obiteljskim liječnikom.

HIV u Hrvatskoj najviše pogađa populacije koje su visoko stigmatizirane što je jedan od razloga zanemarivanja rasta epidemije

Međunarodne zdravstvene organizacije pozivaju države da poduzmu korake da se zaustavi epidemija HIV-a. Hrvatska, kao članica UN-a, prihvatila je političku deklaraciju za zaustavljanje epidemije HIV/AIDS-a do 2030. godine. Tehnologija i tehnike postoje, međutim potrebna je volja da se implementiraju i realiziraju ciljevi.

Završno, Iskorak poziva Vladu Republike Hrvatske na žurno usvajanje Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a; Ministarstvo zdravstva na sazivanje sjednice Povjerenstva za suzbijanje HIV/AIDS-a, povećanje ulaganja u ciljane programe kako bi se zaustavio rast epidemije te zaštitile osobe koje žive s HIV-om i one populacije najviše pogođene novim infekcijama HIV-om.

Porast u broju otkrivenih novih infekcija HIV-om može se samo djelomično objasniti povećanom stopom testiranja. Naime, rezultati matematičkog modeliranja koji nisu još objavljeni ukazuju da se bilježi stvarni rast epidemije HIV-a paralelno s povećanjem broja novih dijagnoza. Značajan udio osoba se dijagnosticira kasno. Stvaran broj osoba koje žive s HIV-om je veći od broja dijagnosticiranih.