Osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici je heteroseksualna osoba. Tako smatraju u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sudeći prema odgovoru na pitanje našeg čitatelja o mogućnostima posvajanja od strane gej samca/samkinje, a pozvao se na članak 185. Obiteljskog zakona koji, između ostalog, kaže da posvojiti može i osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Čitatelj Ivan Zidarević proslijedio nam je prepisku sa spomenutim Ministarstvom, a on je u svom inicijalnom dopisu poslanom još u studenom prošle godine pitao može li u Hrvatskoj posvojitelj biti i pojedinac/pojedinka koji je gej/lezbijka te naveo primjere koji govore o presudama Europskog suda za ljudska prava i istraživanjima relevantnih institucija o posvojenjima od strane gej pojedinaca i partnera/ica.

To su, između ostalog, presuda Europskog suda za ljudska prava Fretté protiv Francuske (36515/97) od 26. veljače .2002., u kojoj se predmet odnosio na odbijanje zahtjeva muškarca homoseksualne orijentacije za prethodno odobrenje posvajanja djeteta (koje je uputio nadležnom nacionalnom tijelu). Sud je zaključio da nacionalna tijela mogu legitimno i razumno pretpostaviti da je pravo na posvajanje djeteta, na koje se pozivao podnositelj zahtjeva, ograničeno interesima djece koja se daju na posvajanje. Bez obzira na to, radi se o legitimnom nastojanju podnositelja zahtjeva i njegove osobne odluke nisu dovedene u pitanje. Ne radi se o povredi članka 14. (Zabrana diskriminacije) u vezi s povredom člana 8. (Pravo na poštivanje privatnog života). Međutim, radi se o povredi članka 6. (Pravo na pravičan postupak).

Bez konkretnog odgovora

Navodi i slučaj E. B. protiv Francuske (43546/02) od 22. siječnja 2008. koji se odnosio na odbijanje zahtjeva žene koja je živjela u stalnoj vezi s drugom ženom, za prethodno odobrenje prava na posvajanje djeteta. Europski sud za ljudska prava je ustanovio da je homoseksualnost podnositeljice bila presudan razlog za odbijanje njezina zahtjeva za posvajanje djeteta, premda francuski zakon istovremeno dozvoljava osobama koje žive same da usvoje dijete, pa time otvara i mogućnost za posvajanje od strane homoseksualne osobe koja živi sama. Povreda članka 14. u vezi s povredom članka 8. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Zidareviću početkom siječnja napokon stiže i odgovor koji potpisuje pomoćnica ministrice Nade Murganić, Maja Vučinić Knežević, u kojem navodi kako je posvojenje uređeno Obiteljskim zakonom (NN br: 103/2015.) i definirano je kao poseban oblik obiteljsko-pravnoga zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. Posvojenje se zasniva samo ako je u interesu djeteta, nastavlja, i dodaje kako je, sukladno revidiranoj Europskoj konvenciji o posvojenju (2008) temeljni cilj posvojenja stvaranje stabilnog i prikladnog obiteljskog okruženja u kojemu će dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi odrastati.

Podsjetimo, prošle godine jedan je gej par tužio Hrvatsku zbog diskriminacije jer im nije dozvoljeno posvajanje. U njihovom je slučaju bilo nezakonitog postupanja Centra za socijalnu skrb, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kojem su podnijeli žalbu o tome nije željelo odlučiti

U nastavku Vučinić Knežević, očito izbjegavajući odgovor na konkretno pitanje o posvajanju od strane samca ili samkinje navodi dijelove teksta Obiteljskog zakona te objašnjava postupak prijave i zahtjeva za posvajanje, a stvar postaje zanimljiva kad kreće tumačenje definicija, jer "Obiteljski zakon uređuje brak i izvanbračnu zajednicu žene i muškarca", a "brak je definiran kao zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca".

Uspoređuje ga sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola i navodi kako "Obiteljski zakon uređuje posvojenje, dok Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola ne uređuje posvojenje" te u konačnici zaključuje da "slijedom navedenih definicija u Obiteljskom zakonu, budući da u braku ili izvanbračnoj zajednici mogu biti žena i muškarac, osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici je heteroseksualna osoba".

Želite li posvojiti, morat ćete lagati

Pomoćnica ministrice poziva se i na članak 9. Zakona o suzbijanju diskriminacije čijom je odredbom uređena zabrana od diskriminacije i iznimke od diskriminacije. Sukladno stavku 2. točki 10. ovoga članka "ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obveza uređenih Obiteljskim zakonom, a osobito u svrhu legitimne zaštite prava i dobrobiti djece, zaštite javnog morala i pogodovanja braku, pri čemu upotrijebljena sredstva moraju biti primjerena i nužna".

Zidareviću na kraju dopisa odgovara kako u vezi s njegovim pozivanjem na praksu Europskog suda za ljudska prava napominje da je Obiteljski zakon, usklađen s obvezujućim međunarodnim dokumentima kojih je Republika Hrvatska potpisnica, kao i praksom navedenog Suda.

"Pri tome još jednom ističemo da je temeljni cilj posvojenja pravo djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi na odrastanje u stabilnom i prikladnom obiteljskom okruženju u kojemu će dijete odrastati, a ne interes osobe da posvojenjem ostvari roditeljstvo", završno poručuje.

U nastavku Vučinić Knežević, očito izbjegavajući odgovor na konkretno pitanje o posvajanju od strane samca ili samkinje navodi dijelove teksta Obiteljskog zakona te objašnjava postupak prijave i zahtjeva za posvajanje, a stvar postaje zanimljiva kad kreće tumačenje definicija, jer "Obiteljski zakon uređuje brak i izvanbračnu zajednicu žene i muškarca", a "brak je definiran kao zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca"

Dakle, ako ste u Hrvatskoj gej samac ili samkinja te želite posvojiti nezbrinuto dijete, imate mogućnosti za to i zadovoljavate uvjet interesa djeteta, očito ćete trebati zatajiti svoju seksualnu orijentaciju, odnosno lagati prilikom prijave. Uspijete li u tome i kasnije sklopite životno partnerstvo, vaš partner/ica može zatražiti i ostvariti roditeljsku skrb nad tim djetetom, što je apsurdna poruka države.

Podsjetimo, prošle godine jedan je gej par tužio Hrvatsku zbog diskriminacije jer im nije dozvoljeno posvajanje. U njihovom je slučaju bilo nezakonitog postupanja Centra za socijalnu skrb, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kojem su podnijeli žalbu o tome nije željelo odlučiti.

"Dogodila se, kako mi pravnici to kažemo, 'šutnja administracije', a riječ je o postupku tijela državne vlasti koje je iskoristilo mogućnost nereagiranja. Nereagiranje je na neki način svakako povreda ljudskog prava jer je tijelo državne vlasti pozvano da odluči o žalbi u zakonom propisanom roku. Budući da se to nije dogodilo, ovi partneri su bili prisiljeni podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske i svoje će pravo pokušati ostvariti sudskim putem", rekla je na konferenciji za medije tom prilikom odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić koja u predmetu zastupa spomenuti par.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.