U našim školama traje obrazovno-reformski eksperiment koji se zove Cjelodnevna nastava, a koja bi - uz postojeći izborni predmet "Svijet i ja", te međupredmetne teme "Građanski odgoj", "Osobni i socijalni razvoj", "Zdravlje", "Održivi razvoj" i sl. - trebala, između ostalog, doprinijeti i cjelokupnom socijalnom razvoju naših školaraca.

Produžena cjelodnevna nastava osim općih ciljeva trebala bi tako prema ciljevima kurikuluma za spomenute predmete kontinuirano kultivirati i kritičko mišljenje učenika, kompetencije za građansku participaciju, uvažavanje ljudskih prava i stvaranje prostora socijalne pravednosti kako bi se kod djece razvile univerzalne vrijednosti i kompetencije za socijalno odgovorno građanstvo.

Dok dio mladih sije mržnju i nasilje prema strancima, gradske vlasti opstruiraju Građanski odgoj u školama

No, mnoge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj i dalje se opiru formalnom uvođenju Građanskog odgoja u škole, a sama međupredmetna tema Građanski odgoj, iako je dio kurikuluma Ministarstva obrazovanja, polako se i u školama u Programu cjelodnevne nastave, kao i onima koji imaju klasičan model nastave, izgubila negdje između školskih uprava i lokalnih ili nacionalnih vlasti, pa tako Građanski odgoj postoji jedino u onim školama koji ga samostalno i odlučno provode, rekli bismo, uprkos njegovom državno-političkom zanemarivanju, a najčešće i odbijanju.

Posljednji primjer odbijanja uvođenja tema Građanskog odgoja je onaj grada Dubrovnika, središtu nekoć slavne, slobodarske i prema strancima, manjinama i ostalim putnicima namjernicima uvijek tolerantne Dubrovačke republike. No, tradicije su tu da se ruše.

Ovo ljeto smo, naime, bili svjedoci stravičnog događaja na dubrovačkom Babinom Kuku kad su petorica mladića iz Dubrovnika i Konavala (dobi od 17-22 godine) brutalno premlatili sezonske radnike, iživljavali se nad njima, udarali ih šakama i nogama, te ih vrijeđali na nacionalnoj osnovi.

U doba kad kao društvo, ponekad stvarno, a ponekad tek hinjeno, pokušavamo reformirati škole, u njih uvesti i cjelodnevnu nastavu kako bismo djecu i mlade duže i bolje poučavali, ali i još kvalitetnije "sklonili od opasnosti što dolaze s ulice" poput nasilništva, huliganizma, ekstremizma, droge i sl., u to naše, navodno "europejsko", demokratsko, liberalno i građansko doba, vlasti mnogih gradova pa tako i rečenog Dubrovnika se još uvijek opiru uvođenju Građanskog odgoja koji, koliko znamo, jedini u našim školama poučava sustavno o posljedicama ekstremnih totalitarnih ideologija po društvo, o površnosti i lažnim "činjenicama" na društvenim mrežama, o nasilju prema drugima i drugačijima, kibernetičkom nasilju itd.

Građanski odgoj protiv nasilja među mladima

Podsjetimo da je dubrovački SDP još prije incidenta na Babinom Kuku u proceduru uputio "Prijedlog odluke o pripremama za uvođenje Građanskog odgoja u škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik.", ali je taj prijedlog odbijen.

Zanimljivo je, također, što i Program cjelodnevne nastave koji u većini članica Europske unije služi, između ostalog i jačanju implementacije vrijednosti Građanskog odgoja u nastavne programe, jer bi prema općim ciljevima Cjelodnevne nastave trebao omogućiti djeci "život ispunjen raznovrsnim sadržajima koji će povoljno utjecati na razvoj njihove cjelovite osobnosti te individualnih i jedinstvenih potencijala"; kao i pružiti djetetu "razvoj kao društvenog bića – tijekom cjelodnevnog školskog programa ili nastave uz stalnu prisutnost socijalne interakcije koja omogućuje razvoj i usavršavanje njihovih socijalnih vještina" (!).

U socijalne vještine vjerojatno spada prihvaćanje drugih i drugačijih, a ne, recimo, njihovo ozljeđivanje, tako da je šteta da Dubrovnik svojoj djeci ne želi priuštiti nešto za što se, barem prema proklamiranim ciljevima, odlučila i sama Vlada RH. No, obzirom da Vlada RH ne čini ništa kako bi vrijednosti Građanskog odgoja uključila u obrazovnu reformu i Program cjelodnevne nastave Gradu Dubrovniku kao ispostavi HDZ-ove lokalne vlasti vjerojatno ne preostaje ništa drugo nego da slijedi svoju stranačku maticu u Zagrebu.

Ispada da HDZ-ova vlada koja je sama nametnula što brže uvođenje, zasad eksperimentalnog Programa cjelodnevne nastave, zapravo prikriveno i dalje odustaje od jednog od važnijih razloga njegova uvođenja što bi možda bilo i tragikomično da se ne radi o dosljednosti HDZ-a koja je počesto, ipak samo tragično upitna.

Školarci u HDZ-ovim gradovima zakinuti za Građanski odgoj

Djeca tako i dalje, pogotovo u HDZ-ovim gradovima ostaju zakinuta za Građanski odgoj koji postaje u cijeloj Evropi temelj obrazovanja mladih građana za život u demokratskom duštvu.

"Nažalost", pojašnjavaju u SDP-u, "za naš prijedlog nije bilo sluha kod vladajućih, a naše razočaranje proizlazi iz činjenice da Građanski odgoj služi kao alat za osnaživanje naše mladeži. Podučavajući ih o pravima, slobodama, odgovornostima i izazovima s kojima će se suočavati kao građani pripremamo ih da spremni dočekaju izazove pred njima i da stvaraju bolje društvo. Uveo bi se u pete razrede kao izvannastavna aktivnost, na dobrovoljnoj bazi uz suglasnost roditelja, jedan sat tjedno.

SDP-ova potpredsjednica Sabora i zastupnica Sabina Glasovac naglasila je kako je Dubrovnik jedan od gradova koji nije prihvatio uvođenje Građanskog odgoja u školama mada mu je Grad Rijeka gdje se program primjenjuje besplatno ponudio kurikulum i udžbenike kao i drugim gradovima i županijama. Zanimljivo je i da je model Građanskog odgoja i obrazovanja koji se primjenjuje u riječkim školama pohvalila i preporučila i Europska komisija.

Pa, ipak kako pojašnjava Glasovac; "Grad Dubrovnik i županiju Dubrovačko-neretvansku to ne zanima jer je očito da im odgovara da su mladi nezainteresirani, niske razine građanskih kompetencija, politički nepismeni, budući građani koji ne preispituju odluke niti funkcioniranje lokalnih vlasti."

U dubrovačkom SDP-u nakon slučaja na Babinom Kuku istaknuli su kako je "Nasilje simptom duboko ukorijenjenih problema u našem društvu", te dodaju da je "put nasilja i zlostavljanja koji sve češće izabiru mladi ljudi, znak da smo kao društvo podbacili. Stoga, pozivaju da se ovakve stvari preveniraju odgojem i obrazovanjem, te implementacijom građanskog odgoja u nastavne programe.

"Odgajajmo našu djecu da cijene naše različitosti, da poštuju prava drugih i da shvate posljedice svojih postupaka", naglašavaju u dubrovačkom SDP-u, no pitanje je da li to ikoga zanima u ovom društvu osim možda pokojeg roditelja i nastavnika.

Odbijanjem Građanskog odgoja HDZ dovodi u pitanje svoju navodnu proeuropsku politiku

S obzirom na upornu opstrukciju Građanskog odgoja od strane HDZ-a Program cjelodnevne nastave očigledno će u svoju daljnju implementaciju ići bez elemenata nastave koji osvještavaju građanske, demokratske i socijalne odgovornosti kod mladih, a koje između ostalih efikasno poučava riječki model Građanskog odgoja. Potrebu poučavanja vrijednosti koje donosi taj model potvrđuje i nedavno donesena Strategija obrazovanja Vijeća Europe 2030. pod naslovom "Učenici prije svega – obrazovanje za sadašnja i buduća demokratska društva”.

Kad se tome pribroji opće urušavanje razine demokratskih procesa te činjenica da postoji snažan konsenzus unutar EU da nam građanski odgoj i obrazovanje danas itekako trebaju, rezolucija sadržava poziv na "stvaranje Europskog prostora građanskog obrazovanja koje bi kroz alate oko kojih postoji konsenzus mogli dignuti razinu kompetencija za sudjelovanje u demokratskim procesima".

Hrvatska vlada i obrazovne vlasti na svim razinama, pogotovo onim HDZ-ovim, ovime su također pozvane na podizanje razina "kompetencija za sudjelovanje u demokratskim procesima".

Poznavajući obrazovnu i demokratsku tradiciju naše stožerne stranke, u kojoj, primjerice, postoji kurikulum za Građanski odgoj, ali ne i njegova obavezna implementacija u nastavne programe, pitamo se na koji bi način - ta uvažena institucija našeg političkog života - uopće mogla doprinijeti ovoj važnoj Strategiji obrazovanja Vijeća Europe?

* Članak je četvrti dio autorske teme "Kakva nam cjelodnevna škola treba" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije.