Platforma LGBT centra Split, koja okuplja udruge Split Pride, Queer Sport Split i queerANarchive, pokrenula je kampanju putem društvenih mreža, kojom se obznanjuje lista zahtjeva upućena Gradu Splitu i drugim nadležnim ustanovama na lokalnom nivou.

Lista je složena kako bi se probudilo ljude na položajima te kako bi im se poručilo što je sve potrebno i realno moguće učiniti ako zaista žele preuzeti ozbiljnu ulogu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje, nasilja, ali i protiv nejednakog tretmana koje LGBTIQ osobe i prečesto mogu doživjeti u javnim ustanovama grada, županije i države.

Da je Split neugodno mjesto za život LGBTIQ osoba i da većina njih opravdano razmišlja o preseljenju u sredinu koja prakticira europske vrijednosti ljudskog dostojanstva te građanskih prava i sloboda za rodne i seksualne manjine, pokazalo je prvo ikad provedeno i sveobuhvatno istraživanje problema i potreba lokalne LGBTIQ populacije iz 2023. godine, u kojem je sudjelovalo čak 414 ispitanica i ispitanika.

Izostaje konkretniji stav vladajućih

Istina, kažu iz LGBT Centra, vidljivi su pozitivni pomaci od prve Povorke ponosa 2011., kad je došlo do nasilja i prolijevanja krvi. No činjenica da otad nismo bili svjedoci takvog kolektivnog ludila ne može prikriti ili umanjiti vrlo opipljivu diskriminaciju i neljudske izgrede koji se još uvijek dešavaju na nekim “manje” vidljivim mjestima - “onako usput” u školi, na ulici te u “toplini” obiteljskog doma.

Ovakva ugrožavanja LGBTIQ osoba nerijetko zbog straha i stigmatizacije ostaju neprijavljena, nezabilježena, a donositeljima političkih odluka i dalje nevidljiva, nejasna i nerazumljiva.

Već godinama izostaje konkretniji stav vladajućih u vezi s LGBTIQ osobama, a očituje se u tome da nije povučen nijedan politički potez kojim bi se nastojalo poboljšati životne uvjete pripadnika ove ranjive društvene skupine.

Ni rezultati već spomenutog istraživanja nisu bili dovoljno alarmantni da spuste političare na zemlju te ih potaknu na makar malu dozu empatije. Kako trenutačno u tom smislu ne postoji razlog za optimizam, jer na vidiku nema ničega što ukazuje na mogućnost pozitivnih promjena, Platforma LGBT centra Split je odlučila pokrenuti online kampanju te svoje zahtjeve iznijeti javno.

Lista zahtjeva

Kao najvažniji zahtjev ističe se onaj koji se odnosi na ugovaranje partnerstva s Gradom Splitom s ciljem razvoja LGBT centra Split kao društveno kulturnog centra za LGBTIQ zajednicu. Time bi se riješila neizvjesnost korištenja gradskog prostora te bi se kvalitetnije i dugoročnije moglo odgovarati na potrebe LGBTIQ osoba i rješavati njihovi problemi.

Istovremeno, Grad bi takvim razvojem situacije dao svima do znanja da je svjestan razlika i nejednakih statusa među građanima. Te da je prepoznate razlike u javnom interesu valja angažirati kao resurse za izgradnju jednog vibrantnog, kreativnog i prosperitetnog Splita. 

Isto tako, od Grada Splita se traži da uključi predstavnike LGBTIQ zajednice u procese strateškog planiranja, kao i procese stvaranja obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i socijalnih politika, upravo onih politika koje se izravno tiču dobrobiti LGBTIQ osoba.

Takav upliv jedne manjinske skupine omogućio bi dijalog i dogovor između predstavnika vlasti i predstavnika jedne društvene skupine, ujedno, ojačao bi demokraciju na lokalnom nivou, a to bi u konačnici iznjedrilo kvalitetnija, dugoročnija i pravednija rješenja.

Dugogodišnja diskriminacija i nasilje prema LGBTIQ osobama u osnovnim i srednjim školama

Pored toga, Platforma LGBT centra Split smatra da loše društveno i institucionalno ozračje u kojem se nalaze LGBTIQ osobe dobrim dijelom proizlazi iz dugogodišnje diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama u osnovnim i srednjim školama diljem Splita, čemu svoj obol daju ne samo neodgojeni učenici, nego i isto takvo nastavno te stručno osoblje.

Zbog toga prstom upiru ne samo u Grad Split, nego i u Splitsko-dalmatinsku županiju, te od njih traže da konačno uvedu preventivne edukativne programe kojima je cilj prevencija diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama, ali i razumijevanje njihovih potreba u školskom okruženju.

Na meti zahtjeva našla se i PU splitsko-dalmatinska, čiji djelatnici često ne znaju prepoznati i adekvatno procesuirati seksualno i rodno uvjetovano nasilje, a napose ono koje je usmjereno protiv LGBTIQ osoba. Zbog toga žrtve nasilja prilikom službenog policijskog postupanja doživljavaju oblike sekundarne viktimizacije, odnosno uvredljive komentare, umanjivanje čina nasilja i slično. Sve to upozorava na to da je policijskim djelatnicima neophodna odgovarajuća edukacija.

Da bi Split zaista iskoračio, potrebno je i da se ustanove koje se bave mentalnim zdravljem, poput Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, javno označe kao sigurna i prihvaćajuća mjesta za LGBTQ osobe.

Naime, iskustva potonjih u tim ustanovama su često negativna, te nije čudno što se boje da će ih tamošnje stručno osoblje osuđivati ili da neće imati razumijevanja. A žalosno je da upravo to navode kao razloge zbog kojih nerijetko izbjegavaju stručnu pomoć.

Mentalno zdravlje LGBTIQ osoba javnozdravstveni je problem

S obzirom na to da LGBTIQ osobe, prema rezultatima istraživanja, imaju ili su prošlosti imale poteškoće s mentalnim zdravljem i to prema stopi četiri puta većoj od prosjeka cijele populacije, i na Gradu Splitu je da odluči o tome prepoznaje li ovakve neprilike kao javnozdravstveni problem te smatra li da je potrebno financijski podržati psihološko savjetovalište u LGBT centru, koje funkcionira tek s dva volonterski angažirana psihologa, zbog čega se i tamo gomilaju liste čekanja.

Na koncu, kako Platforma LGBT centra Split vidi povorku ponosa Split Pride kao nesumnjivo najveći društveni događaj kojim se promiču ljubav i tolerancija, nenasilje i suživot u gradu pod Marjanom, tako od Grada Splita traži adekvatno pokroviteljstvo, pa i financijsku potporu.

Jer nema razloga da se po tom pitanju oklijeva kad se uzme u obzir da je Split jedna od svjetski poznatih turističkih destinacija koja rado ugošćuje ljude iz svih krajeva svijeta, neovisno o njihovim sklonostima, stilovima i životnim izborima.