LGBT centar Split je uz pomoć volontera i stručnjaka proveo prvo pilot istraživanje o problemima i izazovima s kojima se susreću pripadnici LGBTIQ+ populacije na području Splitsko-dalmatinske županije.

Kako navode iz LGBT centra Split, prema istraživanju Eurobarometra iz 2015. godine koje je provela Europska komisija s više od 27.000 sudionika, u prosjeku 2% populacije se u razgovorima licem u lice izjašnjava kao LGBTIQ+.

Napominju kako je postotak sigurno veći zbog nelagode ili straha. Pripadnici gej populacije, kažu, često ne žele otkriti svoju orijentaciju pa tako neke studije dostupne na internetu govore i o postotku koji se kreće od 6% do 10% stanovnika EU. Slično tomu, zbog straha od povrede anonimnosti i sigurnosti sudionika/ica istraživanja splitskog LGBT centra, neke rezultate u tekstu nisu potkrijepili točnim citatima ili brojčanim rezultatima.

Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu

Zaključuju kako u Splitu živi najmanje 3000 do 15.000 neheteroseksualnih pojedinaca. Uoči ovogodišnje Povorke ponosa, LGBT centar Split uz pomoć volontera i stručnjaka proveo je prvo pilot istraživanje na temu problema i izazova s kojima se susreću pripadnici LGBTIQ+ populacije na području Splitsko-dalmatinske županije.

Cilj istraživanja bio je prikupiti prve podatke o postojanju i učestalosti različitih oblika društvenog, verbalnog, fizičkog i ekonomskog nasilja koje trpe pripadnici gej populacije u Splitu. Istraživanje je provedeno metodom ankete, a rezultate su objavili povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, 17. svibnja 2019.

Istraživanje je provedeno s nešto više od 200 sudionika metodom uzorkovanja koja se naziva "snježnom grudom" i to putem online upitnika.

Doživljavamo društveno i ekonomsko nasilje poput problema prilikom napredovanja u karijeri ili korištenja javnih/zdravstvenih usluga, što ostavlja velike posljedice na zdravlje pojedinca, a sve samo zato što smo po jednoj jedinoj karakteristici "drugačiji" od takozvane većine

Prvi okvirni podaci dobiveni ovim istraživanjem potvrdili su ono čega su LGBT centru itekako svjesni – pripadnici gej populacije gotovo se svakodnevno susreću s društvenom nepravdom, netolerancijom, osudama i diskriminacijom. Trpe dobacivanja, vrijeđanja i poglede od njima poznatih i nepoznatih, nose u sebi veliki teret i njihov životni put mnogo je teži, a sve zato što su ono što jesu, a što je tako ljudski.

"Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu. Kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, trpimo verbalno zlostavljanje, fizičke napade pa čak i nekim slučajevima mučenje, ograničavanje slobode kretanja i seksualno zlostavljanje i izbacivanje iz vlastitih domova", ističu iz LGBT centra Split.

Najraširenije nasilje je verbalno i psihičko

"Uz to, doživljavamo društveno i ekonomsko nasilje poput problema prilikom napredovanja u karijeri ili korištenja javnih/zdravstvenih usluga, što ostavlja velike posljedice na zdravlje pojedinca, a sve samo zato što smo po jednoj jedinoj karakteristici 'drugačiji' od takozvane većine", dodaju.

Najveći postotak sudionika činili su pojedinci u dobi od 20 do 29 godina, njih gotovo polovica. 36% sudionika izjasnili su se kao muškarci, a 63% kao žene. Korištenjem Kinseyjeve skale seksualnosti ispitana je seksualna orijentacija sudionika. Većina se sudionika izjasnila kao "uglavnom homoseksualne orijentacije” (57%). Trećina sudionika je bliže biseksualnosti, dok je manji postotak bliži heteroseksualnosti (7%), odnosno aseksualnosti (3%), što govori o raznolikosti i unutar same LGBTIQ+ populacije.

Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu. Kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, trpimo verbalno zlostavljanje, fizičke napade pa čak i nekim slučajevima mučenje, ograničavanje slobode kretanja i seksualno zlostavljanje i izbacivanje iz vlastitih domova

Gotovo 40% sudionika ne zamara se time tko zna za njih i pretpostavljaju da svi znaju, gotovo trećini sudionika znaju samo osobe od povjerenja, odnosno prijatelji i poznanici, što je indikator određene razine straha prilikom autanja, kao i osjećaja nesigurnosti u javnom prostoru.

Iz LGBT centra Split kažu kako su ih zabrinuli podaci da je u trenutku rješavanja, odnosno u tjednu prije ispunjavanja upitnika, gotovo 30% sudionika doživjelo neki oblik nasilja. Najviše verbalno (14%) poput dobacivanja, vrijeđanja i slično, odnosno psihološko (16%) poput tračanja, ogovaranja ili ruganja. Fizičko nasilje u tjednu prije rješavanja upitnika doživjelo je 1,7% sudionika, društveno nasilje poput odbijanja pružanja javnih ili zdravstvenih usluga gotovo 2%, a ekonomsko poput onemogućavanja napredovanja u karijeri, onemogućavanja korištenja obiteljske imovine ili novca 2,3%.

Općenito, 20% sudionika je barem jednom u životu doživjelo fizičko nasilje, 55% psihološko, 60% verbalno, 9% društveno i ekonomsko 6.6%. Prema prikupljenim podacima najčešći počinitelji fizičkog i verbalnog nasilja su slučajni prolaznici, kolege na poslu ili u školi, poznanici, zatim članovi uže ili proširene obitelji, a najmanje službene osobe poput profesora ili policajaca.