Povodom Globalnog dana akcije za siguran i legalan pobačaj Platforma za reproduktivnu pravdu organizirala je online tribinu koja će ostati upamćena kao povijesna, jer su o iskustvu pobačaja po prvi put u hrvatskom javnom prostoru govorile tri žene koje su se odlučile na taj zahvat. Iskustvo pobačaja tako je, figurativno govoreći, dobilo ime i prezime, lice i glas.

Anamaria Ružak, Ana Kolar i Marinella Matejčić sasvim su otvoreno progovorile o istom iskustvu, ali različitim razlozima, osjećajima i životnim okolnostima koje su ih dovele do odluke o pobačaju.

O pravu na pobačaj i ženskim pravima razgovarali smo s Marinellom Matejčić, inače predsjednicom riječke Udruge za ljudska prava PaRiter, koja se pitanjem prava na prekid trudnoće bavi od 2014. godine pa je javni istup, kaže, bio logičan slijed:

"Znala sam da će u jednom trenu doći do toga da ću o svom iskustvu govoriti javno. Drago mi je da su i Ana i Anamaria prepoznale važnost istupanja i da je došao tren da to i možemo učiniti. Jest da je to prvi put i da 'krčimo' javni diskurs koji je zagušen ideološkim prepucavanjima o nečemu tako osobnom i intimnom, što je u jednu ruku i zastrašujuće jer ne znaš kako će ljudi reagirati, no vjerujem da sve to vrijedi. Iskrenim istupom dajemo snagu ženama koje bol nose u sebi i onima koje radi uronjenosti u kulturu krivnje radi neželjenja djece ne mogu preboljeti svoje odluke. Tehnički, pobačaj je uklanjanje tkiva. Emocionalno, to je dokidanje naše ideje, odnosno projekcije što bi bilo kada bi ta trudnoća prošla uredno (što nam nitko ne može jamčiti), kako bi prošao porod i kakvo bi dijete bilo te što bi dovelo u naš život."

"Heroina pobačaja"

Marinella je majka tinejdžerice. Kad se odlučila na pobačaj, njezina je kći imala tri godine, a brak joj je bio nestabilan. Odlučila je javno progovoriti o iskustvu pobačaja jer smatra da jedino autentična iskustva mijenjaju percepciju. Pa iako priznaje da ju je strah, navodi kako "strah nije element koji nas treba ograničavati da se borimo za ono u što vjerujemo."

"Prekinula sam trudnoću jer u tom momentu, s brakom koji nije bio stabilan, nisam vidjela sebe kao mladu samohranu majku sa završenom srednjom školom i bez posla. U tom momentu sam imala jedno dijete i nisam htjela dopustiti da ima djetinjstvo kao i ja, da ne može razviti svoje potencijale radi ekonomskih ograničenja i da rodim drugo dijete jer 'je red' iako nisam bila sposobna za to niti ekonomski, niti financijski. Željela sam ostati pri jednom djetetu koje će imati mene kao najbolju moguću majku, prema onome što joj ja mogu pružiti", objašnjava Matejčić.

Ilegalni pobačaji su siva ekonomija i ugrožavanje zdravlja žena, što će sve doći na naplatu

Marinellu su zbog progovaranja o pobačaju na Twitteru podrugljivo prozvali "heroinom pobačaja".

"Svakako su me nazivali na Twitteru i zabavlja me koliko ljudi vremena provode gledajući što radim i čime se bavim, istražujući moju karijeru i privatni život", kazala je Matejčić dodajući kako smatra da se stigma vezana uz pobačaj nadovezuje na svu stigmu vezanu uz žensku reprodukciju – od stigmatiziranja mjesečnice, do žena koje ne mogu zanijeti, do porođaja kad se ženama ne vjeruje i onih koje imaju "previše" djece.

Na demografskoj slici zemlje radi se izmjenom socijalnih i gospodarskih uvjeta, a ne zabranama

"One koje s prekinule trudnoću nazivaju 'abićkama' i smatra ih se lakima, neodgovornima, djetinjastima jer nisu spremne preuzeti odgovornost. To je naravno, pogrešno postavljena argumentacija. Neke žene prekinu trudnoću jer u tom momentu nisu spremne na dijete, neke uopće ne žele djecu i obje opcije su u redu. Žene prolaze kalvariju kako bi ostvarile pravo na zakonom dozvoljeni prekid trudnoće no nitko se ne pita što je drugom stranom, što je s muškarcima koji su neodgovorno pristupili spolnom odnosu. Oni traže svoj glas kad se odlučuje o prekidu trudnoće, ali ne i kad se treba pobrinuti da do trudnoće ne dođe", objašnjava Marinella.

Nakon što su javno progovorile, mnoge su im se žene javile i pružile podršku: "Tu i tamo se pojavi negativni komentar, no uglavnom se radi o pozitivnim komentarima, ohrabrenjima i zahvalama na hrabrosti. Divno je vidjeti da smo svojim istupom ohrabrile i druge žene da ispričaju svoje priče."

Pobačaja je, ističe Matejčić, oduvijek bilo i uvijek će ih biti. "Na državi je da ga učini dostupnim i, jednako važno, da svim mogućim resursima radi na tome da do prekida trudnoće niti ne dolazi i to kroz implementaciju znanstveno utemeljene sveobuhvatne seksualne edukacije, osiguravanjem pristupa kontracepciji i sterilizaciji te osiguravanjem socijalnih i ekonomskih uvjeta. Na demografskoj slici zemlje radi se izmjenom socijalnih i gospodarskih uvjeta, a ne zabranama."

Znala sam da će u jednom trenu doći do toga da ću o svom iskustvu govoriti javno

Pobačaj će, dodaje Matejčić, ostati legalan "no aktivno se radi na tome da postane nedostupan kroz nekontrolirano korištenje instituta odbijanja medicinske skrbi, takozvanog "priziva savjesti", cijenama, nepotrebnim čekanjima, kompleksnošću postupka dolaska do informacije."

Dostupna kontracepcija neminovno vodi do manjeg broja pobačaja

"Ako pobačaj nije dostupan u zemlji, u bolnicama u sklopu javnog zdravstva, žene će naručivati tablete za medikamentozni pobačaj izvana, ići u druge zemlje, koristiti priučene liječnike ili crno tržište kako bi prekinule trudnoću – i to je sve realnost i danas. Ilegalni pobačaji su siva ekonomija i ugrožavanje zdravlja žena, što će sve doći na naplatu. Osim psiholoških trauma kod žena, isto će biti vidljivo i kroz financijske pokazatelje troškova liječenja nestručno izvedenih pobačaja i manji priljev sredstava u bolničke kase, s obzirom na to da se pobačaj i dalje naplaćuje i naplaćivat će se, neovisno o tome što bi trebao, kao i kontracepcija, biti pokriven sredstvima iz javnog zdravstva. Naravno, dostupna kontracepcija neminovno vodi do manjeg broja pobačaja", kazala je Matejčić.

Platforma za reproduktivnu pravdu i PaRiter će se nastaviti zalagati za dostupnost prekida trudnoće, kontracepcije, ginekoloških usluga i znanstveno utemeljene seksualne edukacije.

Marinella je nedavno u epicentar javnosti dospjela kad je na Twitteru pokrenula hešteg #ženeujavnomprostoru i tako pokrenula lavinu komentara žena koje su doživjele uznemiravanje u javnom prostoru. Hešteg je prerastao u kampanju koja je nastala ad-hoc nakon što je grupa muškaraca izvrijeđala Marinellinu kolegicu i prijateljicu Mariju Trcol zbog toga što na nogama ima puno tetovaža.

Kako vrijeme odmiče, Milanović sve više tjera ljude da žale jer su glasali za njega u drugom krugu

"Razgovarale smo o tome i shvatile kako se stalno opravdavamo kad nam neki muškarac intervenira u osobni prostor, kako imamo potrebu reći gdje smo bile, što smo radile, što smo nosile, koje je bilo doba dana. Shvatile smo da je to toliko rašireno i općeprihvaćeno da postoji mogućnost da se nešto od toga i napravi. Započele smo koristiti #ženeujavnomprostoru na Twitteru i to se jednostavno prelilo na sve druge društvene mreže", prisjeća se Matejčić koja ističe kako je znala da se nasilje prema ženama u javnom prostoru događa, ali nije očekivala da će naići na "plodno tlo" da se o tome govori.

#ženeujavnomprostoru kao mjesto svjedočanstva i katarze

"Drago mi je da su žene prepoznale #ženeujavnomprostoru kao mjesto svjedočanstva, snage, katarze i razmjene iskustava. Isto tako mi je neizmjerno drago što je hashtag, koliko god zvučalo površno, generirao razgovore kod psihologinja, u obiteljima, na radnim mjestima. Stvari su se počele pomicati i to je divno", kazala je Matejčić.

#zeneujavnomprostoru je prebitan hashtag. Nemam djece ali mi daje želju da odgojim jake kćeri i sinove koji nisu ljudski otpad. Valjda je to neki i minimum.

— Imer (@ImerM1) July 25, 2020

Oko 500 žena podijelilo je s njima svoja iskustva putem inboxa Platforme za reproduktivnu pravdu, stranice PaRitera ili e-maila. Svjedočanstva koja su podijeljena na LinkedInu, Facebooku ili Twitteru na privatnim profilima nisu uspjele arhivirati zbog nedostatka resursa. Prema alatima kojima su se koristile za analizu, zaključile su kako je bilo oko 4000 tvitova na navedenu temu.

zbog učestalih #ženeujavnomprostoru situacija, raznih Raspudića, Markićki i sličnih njima, odlučio sam spakirat kofere i odvest obitelj u Njemačku.

ne želim da mi kćer odrasta u takvom okruženju.

ne.

ž e l i m.

— Ivan Polojac (@polojaci) July 25, 2020

Na kampanji naziva #ženeujavnomprostoru rade Platforma za reproduktivnu pravdu, PaRiter i nekoliko entuzijastkinja koje su odlučile "pokloniti" svoje vrijeme i stručnost kako bi se stvar i dalje uspješno "kotrljala".

#ženeujavnomprostoru
Na satu vjeronauka u srednjoj školi, šezdesetak godina star svećenik objašnjava kako je neprimjereno da se djevojke od 16-17 godina pojavljuju u školi u majicama što im otkrivaju trbuh i leđa. "Nije ni meni svejedno to vidjeti. I ja sam samo muškarac."

— Domagoj Zovak (@zo_wack) July 24, 2020

"Rekla bih da ovakve kampanje nemaju krajnji cilj jer je nemoguće osvijestiti apsolutno svaku osobu da bude manje agresivna, da poštuje tuđe granice, da prati što se događa. Mislim da je i ovaj početak svojevrsni 'rezultat' sam po sebi, a nakon objave weba i kad okolnosti dopuste, idemo dalje sa zagovaranjem prevencijskih programa i implementacije Konvencije Vijeća EU o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji", kazala je Matejčić.

Milanovićevi seksistički ispadi

Koliko je važno da u Hrvatskoj postoji jedna ovakva kampanja govori u prilog seksistički ispad predsjednika Zorana Milanovića koji se obrušio na saborske zastupnice Daliju Orešković i Marijanu Puljak tako što ih je nakon performansa – koji su izvele nakon što se saznalo da je predsjednik države u vrijeme lockdowna dolazio u ilegalni klub – nazvao "samodopadnim i neozbiljnim narikačama".

"Kako vrijeme odmiče, Milanović sve više tjera ljude da žale jer su glasali za njega u drugom krugu i apsolutno poništava sve ono što je govorio tijekom predizborne kampanje. Njegova izjava je izrazito šovinistička i seksistička. Milanović bi se trebao pozabaviti odgovorom na pitanje zašto je bio u ilegalnom klubu i družio se s kriminalnim miljeom države koju predstavlja", poručila je Matejčić koja trenutno, uz kolegice, radi na izradi web stranice bitna.si.

"Hitro na bitna.si, zapišite se i pratite nastavak!", poručuje Marinella.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.