Objava francuskog tjednika Closer u kojoj je otkrivena homoseksualnost potpredsjednika krajnje desne stranke Nacionalne fronte, Floriana Philippota, dobila je, poprilično brzo, svoj sudski epilog.

Podsjetimo, početkom prosinca celebrity tjednik Closer objavio je na naslovnoj stranici priču o šetnji Floriana Philippota sa svojim "prijateljem" u Beču razotkrivši tako homoseksualnost druge najvažnije osobe u Nacionalnoj fronti.

Sud je tjedniku odredio kaznu od 20.000 eura (manje od inicijalno potraživanih 50.000), obavezu da sudsku odluku objavi na naslovnoj stranici i dodatni iznos od 3500 eura za troškove postupka koji se imaju isplatiti tužitelju Philippotu.

Niže odštete za tajne heteroseksualne afere?

Sud je u odluci objasnio da, iako je Philippot javna osoba, redovito prisutna u nacionalnim medijima (zapravo, medijski najzastupljeniji član Nacionalne fronte nakon čelnice Marine Le Pen), njegov privatni život nije spadao u domenu javnog djelovanja i da ga nije planirao javno obznaniti.

Nadalje, navodi se da je reporter fotografirao Floriana Philippota i njegova "prijatelja" teleobjektivom što ukazuje na to da ih se nadziralo od ranije, a budući da su fotografirani u stranoj zemlji kad su bili na odmoru, može se reći i da je to bilo uznemiravanje.

Prema medijskim napisima, časopis će se žaliti na odluku, iako iznos odštete teško može ozbiljnije nauditi financijama lista i daljnjoj praksi sličnih objava. Zanimljivo, iznos od 20.000 eura veći je od iznosa koji je dobila glumica Julie Gayet (15.000) kad je isti tjednik prvi objavio fotografije o njezinoj aferi s predsjednikom Francuske, Françoisom Hollandeom. Sudska odluka koja bi neke mogla nagnati na zaključak da su odštete za tajne heteroseksualne afere nešto niže od onih za istospolne parove.

Prisilno autanje nema nikakav efekt na liberalizaciju u redovima krajnje desne opcije

Sâm Philippot drži da je riječ o razumnoj odluci koja ukazuje da se u Francuskoj još štiti pravo na privatnost, izjavio je za radio Europe 1. Smatra da vjerojatno treba postrožiti zakone protiv takvog tipa tiskovina, da je jedini cilj tih publikacija ionako ostvarivanje profita svim sredstvima, koliko god bili neetički, i da se zapravo radi o "amerikanizaciji" društva u kojoj se privatni i poslovni život isprepliću do neprepoznatljivosti.

Inače, Philippot je, nakon objave, zadobio pristojnu potporu među političarima koji također smatraju da privatni život ne smije biti tema u medijima. Premda mu je i dio mainstream medija, inače nimalo sklonih ekstremnoj opciji Nacionalne fronte, pružio nominalnu podršku, rijetko se moglo naići na glasove koji smatraju da će njegovo prisilno autanje imati bilo kakav efekt na liberalizaciju u redovima krajnje desne opcije, a posebice na negativni stav spram bračne jednakosti.

No, fenomen homonacionalizma je ionako posve druga tema.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.