Na govor premijera Zorana Milanovića koji je održao na konferenciji Invest HR, a u kojem je komentirao i referendum o bračnoj jednakosti u Irskoj, te s njim povezao stanje gej prava u Hrvatskoj i poslovne investicije, pristižu i reakcije nevladinih LGBT udruga koje pozivaju premijera da javno odgovori kako će riješiti stvarne probleme LGBT osoba u Hrvatskoj i poboljšati stanje njihovih ljudskih prava.

Naime, premijer Milanović je među ostalim rekao kako su u irskoj kampanji "za" uz slavne osobe najglasniji bili pripadnici poslovne zajednice, koji su u tome vidjeli priliku za poboljšanje vlastitog, ali i imidža zemlje. Naglasio je kako je "Hrvatska u zaštiti gej populacije peta zemlja u Europi, unatoč referendumu", te poručio: "Mala smo zemlja i moramo biti otvoreni, ne možemo biti zakopčani, rigidni i zatucani, naročito ne u turizmu".

'Milanović je imao tri velike prilike za zaštitu LGBT građana i svaki put nas je bacio pod vlak'

Na premijerove izjave reagiralo je i udruženje Zagreb Pride, čiji nam je programski koordinator Marko Jurčić rekao:

"Zoran Milanović je oduvijek LGBT pravima pristupao kao prema 'drugorazrednom pitanju'. Tu sintagmu je često znao i sam izreći. Sada, kada mu je oportuno, voli se pohvali gotovo jedinim uspjehom svoje vlade - Zakonu o životnom partnerstvu".

No, pita se Jurčić - što je premijer Milanović napravio da se antidiskriminacijski propisi i zakoni, koje je ranije donio HDZ i implementiraju?

"Imao je barem tri velike prilike da zaštiti svoje LGBT sugrađane i sugrađanke od diskriminacije i sva tri puta nas je bacio pod vlak", kaže Jurčić.

Podsjeća da su upravo Zoran Milanović i SDP odgovorni i za promjenu Ustava iz 2011. godine, po kojoj je nevažno koliko građana odlučuje na referendumu da bi odluka bila valjana.

"On je isto tako odgovoran za to što je iz istog paketa ustavnih promjena 'ispala' zabrana diskriminacije po osnovni spolne orijentacije, jer ju je trgovao za fiksnu kvotu mandata za tzv. 'dijasporu'. A kad smo kod referenduma, Zoran Milanović je izravno odgovoran što se on uopće održao – naime 104 zastupnika i zastupnica u Saboru, velika koalicija SDP-a i HDZ-a, digla je ruku za raspisivanje referenduma.

O zdravstvenom i građanskom odgoju da ni ne govorim. O programima za zaštitu LGBT osoba od nasilja ni slova. Nije li tužno da od poplave referendumskih inicijativa uspjela samo ona je imala za cilj diskriminirati građane i raditi duboke podjele u hrvatskom društvu? Upravo zbog svega navedenog izjavu Zorana Milanovića mogu samo okarakterizirati kao tipičan primjer pinkwashinga", zaključio je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea.

Kontra i Rišpet: "Premijerove izjave pokazuju temeljno nepoznavanje ljudskih prava LGBT osoba"

Zajedničkim su se priopćenjem oglasile udruge Kontra i Rišpet, te, među ostalim, izražavaju 'zabrinutost' zbog premijerove izjave kako je Hrvatska među vodećim zemljama po zaštiti LGBT prava: "Smatramo da ovakva izjava pokazuje temeljno nepoznavanje stanja ljudskih prava 10 posto populacije u Hrvatskoj od strane njihovog premijera".

Ukazuju premijeru na činjenicu kako se usprkos visokoj poziciji Hrvatske na Duginoj mapi Europe, ta pozicija referira ne na stupanj "poštivanja i zaštite ljudskih prava LGBT osoba" nego na " broj zakona u kojima se eksplicitno navodi spolna orijentacija i rodni identitet odnosno eksplicitno uređuje neko pravo koje se tiče LGBT osoba".

Ističu kako je "opseg prava garantiranih zakonima u Hrvatskoj manji je od velikog broja zemalja koje se na navedenoj karti nalaze ispod Hrvatske, osobito u pogledu zaštite obiteljskog života i reproduktivnih prava". Poručuju mu kako je stvarno stanje ljudskih prava LGBT osoba u Hrvatskoj "upravo suprotno onome što ste naveli. Hrvatska, kao i velik broj drugih zemalja koje imaju velik broj eksplicitnih odredbi u zakonima imaju velike probleme u primjeni tih zakona".

Zakoni i školski udžbenici diskriminiraju, tužbe se ne rješavaju, LGBT osobe žive u stalnom strahu

Podsjećaju premijera na bračni referendum koji je doveo do ustavne odredbe kojom se sprečava zakonsko uređenje ravnopravnog pristupa pravu na brak za istospolne parove, te na odredbe Zakona o medicinskoj oplodnji prema kojima je "de facto propisana zabrana medicinski potpomognute oplodnje za žene koje žive u istospolnim zajednicama što predstavlja diskriminaciju". Također podsjećaju kako Zakon o životnom partnerstvu "ne pruža istospolnim parovima s djecom jednaku pravnu zaštitu, kao što to čini Obiteljski zakon za heteroseksualne parove s djecom".

Navode primjere tužbi koje su podnesene po Zakonu o suzbijanju diskriminacije, koje se godinama, iako u hitnom postupku, nalaze na sudovima, te da se nasilje iz mržnje neadekvatno sankcionira " zbog homofobije u policiji, državnim odvjetništvima i sudstvu", te ističu: "Česta je praksa podizanja prekršajnih prijava za nasilje iz mržnje, kao da se radi o nepropisnom parkiranju, iako je očigledno da postoji eskalacija nasilja koje predstavlja veliku društvenu opasnost".

Iz Kontre i Rišpeta poručuju premijeru Milanoviću kako "LGBT osobe u Hrvatskoj žive u stalnom strahu i izolaciji te trpe svakodnevno diskriminaciju i nasilje" i podsjećaju da "školski udžbenici u Hrvatskoj još uvijek sadrže diskriminativne navode vezano za LGBT populaciju".

U priopćenju koje potpisuju Sanja Juras za Lezbijska grupu Kontra i Christy Koor za splitsku LGBT udrugu Rišpet završno pozivaju premijera da im javno odgovori "na koji način će reagirati kao premijer kako bi adresirao navedene probleme i poboljšao stanje ljudskih prava LGBT osoba u Hrvatskoj", jer LGBT organizacije još od 2007. godine predlažu usvajanje nacionalne strategije zaštite ljudskih prava LGBT osoba, što je bila i preporuka Europskog Parlamenta u posljednjem izvješću o napretku RH.

Martina Horvat iz inicijative GOOD nije željela komentirati premijerovu izjavu, jer je osobno nije čula, već je samo vidjela njezine interpretacije, te je poručila: "Načelno mi se čini važnim graditi društvo gdje će ljudska prava, osobni integritet i obiteljski život biti zaštićeni svima, uključujući i manjinama, neovisno o volji većine".

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.