Na aktualnom prijepodnevu u sklopu kojeg su u srijedu na pitanja zastupnica i zastupnika prvi put odgovarali premijer Andrej Plenković te članice i članovi Vlade, SDP-ov Bojan Glavašević imao je pitanje za ministricu kulture, Ninu Obuljen Koržinek. Zanimalo ga je što ona misli poduzeti po pitanju smanjenja govora mržnje u javnom prostoru, ali i zločina iz mržnje, prije svega protiv novinara, nacionalnih manjina i LGBT osoba.

Glavašević je u uvodnom izlaganju podsjetio na OSCE-ov izvještaj o zločinima iz mržnje u Republici Hrvatskoj za 2016. koji je zabilježio porast broja prijavljenih slučajeva zloćina iz mržnje u odnosu na prethodnu godinu, mahom protiv LGBT osoba i pripadnika Romske nacionalne manjine, kao i na preporuku da bi "za RH bilo korisno kad bi ohrabrivala žrtve da prijavljuju zločine iz mržnje i da se razmotri osnaživanje suradnje s civilnim društvom u tom kontekstu".

Kazao je kako je zabilježen i porast prijetnji i nasilja nad novinarima u RH zbog čega je Klub zastupnika SDP-a nedavno tražio održavanje tematske sjednice Odbora za medije koja će se održati u petak.

"Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo porasta i širenja govora mržnje putem društvenih mreža, komentara ispod članaka na internetskim portalima medija, i emisija poput 'Bujice' na televiziji Z1, ali i emisija na HRT-u. Svjedočili smo i napadima na institucije koje provode zakone i mjere za suzbijanje govora mržnje, kao i osobama koje ih vode. Početkom ove godine, predsjednici Vijeća za elektroničke medije Mirjani Rakić, voditelj maloprije spomenute emisije, praćen tadašnjim potpredsjednikom Sabora i nekoliko tisuća ljudi koji su uzvikivali 'Za dom spremni' uručena je šajkača s kokardom", podsjetio je dodatno Bojan Glavašević i pitao ministricu:

Kako smanjiti broj zločina iz mržnje, prije svega protiv novinara, nacionalnih manjina i LGBT osoba?

"S obzirom na vaše nadležnosti, što planirate učiniti na suzbijanju govora mržnje u medijima i javnoj komunikaciji i kako planirate doprinijeti reduciranju broja zločina iz mržnje, prije svega protiv novinara, nacionalnih manjina i LGBT osoba?".

Nina Obuljen Koržinek kazala je kako može odgovoriti u onom dijelu u kojem se pitanje odnosi na regulativu u području koje je u nadležnosti Ministarstva kulture, "a vaše pitanje ide puno šire od toga i mislim da smo svi toga svjesni".

Rekla je i kako je u ovom trenutku u tijeku rasprava o reviziji Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i između ostalog, jedna od tema je upravo pitanje i govora mržnje, ali i uopće neprimjerenih komentara koji postaju dominantan način izričaja, pogotovo na društvenim mrežama, a koji izmiču klasičnom konceptu uredničke odgovornosti.

Smatra kako je to velik problem koji nije samo hrvatski, a koliko je njoj poznato, Vijeće za elektroničke medije u mnogim je situacijama na to reagiralo.

"Drugo je pitanje nadzora nad takvim pojavama u tiskanim medijima. Kao što znate, tijekom 2010. i 2011. godine bila je inicijativa, a čak je i osnovano Vijeće za medije koje je kao regulatorno tijelo trebalo nadzirati takve pojave u medijima koji nisu elektronički i izlaze iz okvira Zakona o elektroničkim medijima, međutim, koliko je meni poznato, nažalost to Vijeće za medije nikad nije zaživjelo", rekla je još ministrica kulture i dodala kako je više puta najavila kako će u sklopu rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima ili donošenju novog Zakona sigurno otvoriti i to pitanje jer će to biti predmetom usklađivanja s Direktivom.

"Napraviti sve da se ne potiče takvo izražavanje i da svi uvijek promptno i principijelno reagiramo"

Najavila je kako će u Saboru u četvrtak biti održana i tematska sjednica na temu i pitanja govora mržnje, ali i uopće stanja vezano uz slobodu izražavanja, položaj novinara.

"Mi ćemo isto biti tamo kao predstavnici Ministarstva kulture, pažljivo ćemo slušati prijedloge koji će biti izneseni i sigurno da je na svima nama velika odgovornost – na svima koji djelujemo u javnom prostoru, bez obzira jesmo li predstavnici Vlade, saborski zastupnici, novinari ili ostali koji nastupaju u javnom prostoru – da sve naprave da se ne potiče takvo izražavanje i da svi zajedno uvijek promptno i principijelno reagiramo, bez obzira od koga i s koje strane takve pojave dolaze".

Glavašević je kazao da je, zasad, zadovoljan odgovorom jer vidi da ministrica prepoznaje važnost javne komunikacije slobodne od govora mržnje te također kako doista svi akteri u javnoj komunikaciji imaju i dijele odgovornost, kako bi ona bila slobodna od govora mržnje jer takva je javna komunikacija zapravo garancija demokracije.

"Također, na kraju bih još želio apostrofirati da građanke i građani RH, a onda osobito manjinske skupine, poput nacionalnih manjina ili LGBT osoba gledaju prema vama svima, prema Vladi RH, a onda u ovome dijelu, jednim dijelom i prema vama kao ministrici kulture, da budete njihovim zaštitnicima u onome dijelu za koji ste to pojedinačno nadležni", poručio je završno Glavašević.