Da, prošlo je već osam godina otkako su dvojica muškaraca po prvi put u Hrvatskoj ozakonila svoju vezu. Od tog dana prije osam godina broj ozakonjenih istospolnih veza postepeno se povećava.

Hrvatski sabor na temelju članka 89. Ustava RH donio je odluku u proglašenju Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola 15. srpnja 2014. Vijest smo dočekali sretni što napokon imamo opciju reguliranja svojih odnosa na višoj razini kako bismo izbjegli probleme kod posjećivanja partnera u bolnici, nasljeđivanja imovine ili udomljavanja i posvajanja djece.

Od 5. rujna 2014. kad je sklopljeno prvo životno partnerstvo u Hrvatskoj utaban je prvi pravi društveno-pravni korak u LGBT+ zajednici koja je napokon krenula u stvaranje zajedničkog života kakav muško-ženski bračni par uživa od pamtivijeka.

Ivan Zidarević i njegov partner prvi su stali pred matičarku u Zagrebu, a svečanosti je svjedočio i tadašnji ministar uprave Arsen Bauk koji im je simbolično poklonio dvije kravate.

Od donošenja zakona ipak nije sve išlo tako glatko

Ipak, kako to obično biva s bilo kakvom borbom za jednaka prava LGBT+ osoba, sama odluka nije prošla bez trzavica. Zakon o životnom partnerstvu trebalo je uskladiti s drugim zakonima i odlukama kako bi istospolni parovi uistinu bili ravnopravni.

Životno partnerstvo nije se prvotno smatralo dovoljno dobrim da bi partneri udomljavali i posvajali djecu. U narednim godinama svjedočili smo borbi Mladena Kožića i Ive Šegote koji su ipak uspjeli pobijediti pa danas u Hrvatskoj istospolni parovi mogu aplicirati za udomljavanje i posvajanje djece.

HZZO, primjerice, nije omogućio bolovanje jednome muškarcu čiji je partner bio teže bolestan, iako bi životni partneri trebali biti jednaki bračnim supružnicima te bi im se takvo što trebalo omogućiti prema odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Dio aktivistkinja i aktivista iz Inicijative za Živorno partnerstvo pred Saborom na dan izglasavanja Zakona o životnom partnerstvu, 15. srpnja 2014.

Hrvatski autoklub također nije prepoznavao LGBT+ obitelj kao onu koja može koristiti obiteljsko članstvo. Nakon pritiska Crol.hr-a, HAK je promijenio ploču i usuglasio se s "novim" hrvatskim zakonom čak dvije godine nakon njegova donošenja.

U prvim mjesecima pandemije koronavirusa, na sustavu e-Građani moguće je bilo prijaviti online vjenčanje odnosno građanski brak samo za heteroseksualne parove. U međuvremenu smo dobili mogućnost e-Prijave životnog partnerstva.

Svake godine sklope se deseci životnih partnerstava

Na web stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave mogu se pronaći podaci o sklopljenim životnim partnerstvima pa je tako za 2014. i 2015. godinu objavljen podatak o njih 108, a dogodila se i jedna vrlo brza rastava.

Svake naredne godine brojka sklopljenih životnih partnerstava kreće se između 47 i 75, najviše u Gradu Zagrebu, Primorsko goranskoj i Splitskoj županiji.

U prvom kvartalu 2022. godine vjenčalo se deset istospolnih parova pa, u konačnici, dolazimo do brojke od 491 životnog partnerstva sklopljenog u Hrvatskoj u osam godina.

Dakle, nešto manje od tisuću ljudi vjenčalo se i živi obiteljski život prepoznat pred hrvatskim zakonom. Visok je i postotak parova u kojima je jedan od partnera strani državljanin, a nije neobično ni da su obje osobe državljani druge države, a imali smo i sklapanje životnog partnerstva u zatvoru!

Mnogi se još nisu odlučili na ozakonjivanje veze, što zbog toga jer se ne žele obvezati papirom, što zbog toga što možda ne osjećaju da im životno partnerstvo može omogućiti nešto čega još nisu svjesni. Bez obzira na to, vjerujemo kako će sudbonosno "da" izreći još mnoštvo gej parova.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.