Ustavni sud u srijedu je objavio da je odbio zahtjeve podnositelja koji su osporavali ustavnost Zakona o životnom partnerstvu, a to su Petar Marija Radelj, Apologetska udruga Blaženi Ivan Merz i udruga U ime obitelji.

Svi su zahtjevi podneseni godine 2014., ubrzo nakon što je u srpnju izglasan Zakon o životnom partnerstvu. U rješenju Ustavnog suda više je puta je istaknuto kako su spolni i rodni diverzitet zaštićeni Ustavom Republike Hrvatske, te kako sve osobe moraju imati zajamčeno poštovanje i pravnu zaštitu njihovog osobnog i obiteljskog života te ljudskog dostojanstva.

Ustavni sud u odluci koju u cijelosti možete pročitati ovdje ističe da je pravo na poštovanje obiteljskog života zajamčeno svim osobama, bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju i rod/rodni identitet, te je pod izravnom zaštitom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.

Svi nasrtaji Željke Markić na LGBT+ obitelji

Podsjetimo, Željka Markić nikad se nije pomirila s činjenicom da je nepunu godinu nakon referenduma o braku Sabor izglasao Zakon o životnom partnerstvu koji istospolnim parovima daje sva prava kao i onim bračnima, osim prava na posvajanje djece.

Tako je već u kolovozu 2014. njezina udruga U ime obitelji htjela medijima zabraniti korištenje sintagme "gej brak". Točnije, Od Vijeća za elektroničke medije zatražili su da priopćenjem opomene sve medije "u kojima se koristi termin 'gej brak' za institut 'životnog partnerstva'", odnosno "da ne objavljuju netočne senzacionalističke članke kojima iznose neprovjerene i netočne informacije čime dovode građane RH u zabludu i štete ustavnopravnom poretku RH".

Uoči parlamentarnih izbora godine 2015. Markić je izjavila kako očekuje da nova vlast povuče Zakon o životnom partnerstvu: " Zakon o životnom partnerstvu, koji je Bauk nametnuo, očekujemo da će biti povučen. Mi očekujemo da će se na parlamentarnim izborima sad i u kampanji govoriti o tom zakonu i da će taj zakon biti povučen. On je vrlo nedemokratski", rekla je, između ostalog.

Koncem iste godine njezina je udruga požurivala Ustavni sud da donese odluku o neustavnosti Zakona o životnom partnerstvu jer je on "neusklađen s ostatkom pravne stečevine RH" te "unosi ozbiljne prijetnje slobodi misli, govora, odgoja i vjeroispovijesti te je diskriminatoran".

Htjeli štititi "naravni brak"

Nekoliko godina kasnije na portalu njezine udruge čudom su se čudili kako to da se Zakon o subvencioniranju stambenih kredita odnosi i na životne partnere, praktički im osporavajući zakonski priznat status obiteljske zajednice.

Kad su životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić tužili državu zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije jer im nije omogućeno udomljavanje djece, Udruga U ime obitelji podnijela je zahtjev za uvid u spis njihove privatne tužbe (?!), i to kao zainteresirana strana – ali ne na strani tužitelja, nego tuženika tj. države. Prema dostupnim informacijama, to je bio prvi put da se jedna udruga civilnog društva, koje većinom štite manjine, prava i interese građana, svrstala uz državu koja je u navedenoj tužbi ta koja je tužena zbog diskriminacije.

Pravdali su to svojim "pravnim interesom" s obzirom na to da "aktivno promiču zaštitu naravnog braka i obitelji".

Početkom 2020. Ustavni sud donio je povijesnu odluku u kojoj je zaključio da su sudovi i nadležna tijela dužni svima pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u "javnoj usluzi udomljavanja". što znači da će istospolni parovi u Hrvatskoj odsad bez prepreka moći udomljavati djecu.

Čemu toliki trud da se naudi nepoznatim ljudima?

Bila je to još jedna gorka pilula za Markić koja je potom bila najavila osnivanje "građanske inicijative okupljene oko neslaganja s odlukom Ustavnog suda".

Na konferenciji za medije održanoj povodom toga istaknula je kako je "Ustavni sud na taj način ignorirao volju građana izrečenu na referendumu o braku", kao i da "činjenicu da su građani na referendumu o braku jasno poručili da su za zaštitu ustavnog braka kao zajednice žene i muškarca ne može promijeniti politička odluka da se sadržaj braka kao takvog pridoda homoseksualnoj zajednici koja s njim nije istovjetna".

Bio je to još jedan pucanj u prazno jer za to ne postoje nikakve pravne osnove.

I devet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu koji je dijelu hrvatskih građanki i građana omogućio pravnu zaštitu i sigurnost nije jasno iz kakvih bi motiva netko (u ovom slučaju Željka Markić i njezini istomišljenici) ulagao silno vrijeme i novac u to da se ukinu teško izborena prava ljudima koje uopće ne poznaje, s kojima nema nikakve veze, niti su joj ikad učinili išta nažao.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.