Skoro je svake godine moj zaključak nakon gledanja izbora za pjesmu Eurovizije da je baš to izdanje posljednje koje ću ikad pogledati. Ove godine to zbilja i mislim jer je natjecanje izgubilo svaki sram.

Glasovi žirija u natjecateljskim showovima trebali bi funkcionirati kao korektiv mnijenja javnosti – kad publika glasuje za kandidate samo zbog toga što su im simpatični ili otprije poznatiji, jedna Martina Tomčić ili Marko Ciboci kažu da ti kandidati zapravo uopće nemaju potrebne vještine za pobjedu. Naravno, ne želim time reći da su Ples sa zvijezdama ili Zvijezde pjevaju oličenje poštene distribucije glasova, ali barem imaju pokojeg člana žirija koji obavlja funkciju koju bih od njih očekivala.

Glasovi žirija na Euroviziji služe kao otvorena sabotaža izvođača koji bi pobijedili po glasovima publike.

Bilo je to vidljivo i lani kad je žiri obasuo ocjenama Sama Rydera iz Ujedinjenog Kraljevstva i švedsku predstavnicu Corneliju Jakobs koji su kasnije po glasovima publike zauzeli tek peto i šesto mjesto. Pobjedu je svakako premoćnim glasovima publike odnio Kalush Orchestra s pjesmom "Stefania" u znak virtualne podrške Ukrajini u ratu s Rusijom.

I godinu ranije žiri je na prvo mjesto odgurao katastrofalnog predstavnika Švicarske Gjon's Tears i Francuskinju Barbaru Pravi, dok je jedna od najboljih pjesama u povijesti Eurovizije, "Shum" ukrajinskog benda Go_A, po glasovima žirija bila tek deveta, dok je po glasovima publike bila druga.

Loreenin nastup impresivan je samo utoliko što može služiti kao vodič za držanje bočnog planka

Iako bi uloga žirija trebala biti da "se pobrine da se svaku pjesmu evaluira pojedinačno" i da "osigura najbolji kvalitativni poredak svih finalista", njegova je uloga ove godine bila osigurati pobjedu Švedske. Otkad je najavljeno da će tu državu ove godine ponovno predstavljati pobjednica iz 2012. Loreen, velik je dio publike smatrao da je nepošteno ponovno slati pobjednicu na natjecanje.

Švedska, kao pop velesila, vjerojatno je smatrala skandaloznim što im je od pobjede 2015. s pjesmom "Heroes" Mansa Zamerlöwa najbolji plasman bio lanjsko četvrto mjesto pa su iznijeli tešku artiljeriju. Odnosno, trebalo je biti tako, no Loreenina "Tattoo" zvuči samo kao usporena verzija "Euphorije", a scenski nastup impresivan je samo utoliko što može služiti kao vodič za držanje bočnog planka.

Sasvim slučajno, Loreeninom pobjedom Švedska se izjednačila s Irskom po broju eurovizijskih pobjeda. Loreen je uz Johnnyja Logana postala jedina izvođačica s dvije pobjede, a sve to uoči 2024., kad se obilježava 50 godina od ABBA-ine pobjede na Euroviziji s "Waterloom".

Da bi se reafirmirala dominacija Švedske, žiri je, tako, nakrcao Loreen s 340 bodova, dok je ostale neobjašnjivo dodijelio predstavnici Izraela Noi Kirel upitnih vokalnih, ali zavidnih plesnih sposobnosti s pjesmom "Unicorn" i talijanskom veteranu Marcu Mengoniju s bezličnom pjesmom "Due vite".

Kojoj to LGBT populaciji Eurovizija služi kao siguran prostor?

Sjetimo se samo 2021. kad je Izrael predstavljala izvanredna Eden Ilene s pjesmom "Set Me Free" koja je maltene otkazana zbog izraelskog bombardiranja Palestine. Sada moramo uzvratiti glasovima da se povrati geopolitički ekvilibrij. Dodajmo i da je po glasovima žirija naš Let 3 bio na predzadnjem mjestu s fascinantnih 11 bodova.

Glasovi publike, jasno, otišli su u potpuno drugom smjeru. Publika je premoćno na vrh stavila simpatičnog Finca Käärijä s industrial rapom "Cha Cha Cha". No, budući da je od žirija dobio premalo bodova, prestigla ga je Loreen koja je bila na drugom mjestu po glasovima publike. Po glasovima publike Hrvatska je zauzela izvanredno sedmo mjesto, što je značilo ukupno trinaesto mjesto.

Najveći je gubitnik tako finski predstavnik, a razlog za razočaranje ima i predstavnica Poljske Blanka s vrlo pamtljivim ljetnim hitom "Solo", a i Slovenija koja je završila 21., premda je to možda karma koja ih nagrađuje za nula dodijeljenih bodova Letu 3.

Simpatične austrijske predstavnice s pjesmom "Who the Hell is Edgar?" završile su tek 15., dok su češke predstavnice koje su poprilično kopirale feminističku himnu Manizhe iz 2021. završile tek desete.

Zaključno, valja se zapitati kojoj to LGBT populaciji Eurovizija služi kao siguran prostor. Nedavno je ESC Contest, neslužbeni eurovizijski podcast, objavio fantastično istražen članak o Letu 3 u kojem ih se portretira kao neumorne borce protiv militarizma, patrijarhata i normi koje proskribiraju što to treba biti muževnost te borce za queer prava.

Let 3 bio je svoj, fantastičan i možemo biti ponosni na njih

Detektira i kritike te pogrde s kojima se bend suočava. Dovoljno je otvoriti komentare ispod bilo kojeg članka o Letu 3 i vrlo brzo uočava se polarizacija između onih koji cijene njihov performans i razumiju ga te dušebrižnika koji se srame što muževnu i čestitu Hrvatsku predstavlja pet gologuzih našminkanih muškaraca.

Koliko je Euroviziji stalo do LGBT prava i geopolitike zemalja koje nisu velesile dokazuje i činjenica da je cijela Europa shvatila poruku Leta 3 osim "stručnog" žirija, kao i činjenica da njihovo manipuliranje glasovima ni u jednom trenutku očito nije bilo usmjereno na validaciju Leta 3 u hrvatskom katoličkom, homofobnom prostoru jer ipak smo mi, kao što i uvijek tvrdim, na europskoj, stoga i na eurovizijskoj karti nebitni.

Let 3 imao je sve – jednostavnu pjesmu s efektnim, začudnim pokličem, šaren perfomans, jednostavnu koreografiju, energiju, šok. Bili su opušteni, dostojanstveni, sudjelovali su u drag performansu. Hrvatska javnost svisnula je već kad su prošli u polufinale. Mnogo je onih koji trljaju ruke što im je žiri dao ništavnih 11 bodova, ali oglušuju se na činjenicu da su ih od publike dobili 112. Let 3 bio je svoj, fantastičan i možemo biti ponosni na njih.

Eurovizija se, pak, može sramiti svojih proklamiranih načela i slogana koji u susretu sa samo malo više subverzije ustuknu i ostanu mrtva slova na papiru. Kao takva, ona nije moj prostor slobode.

croatia close the borders so all you bitches can take a dive in sweden sea this summer

— a (@stanyelyah) May 13, 2023

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.