Danas se u Parizu u Grand Palaisu otvara retrospektiva američkoga fotografa Roberta Mapplethorpea (1946. -1989.). Iako ga se danas jednoglasno i bez rezerve slavi kao jednog od ključnih figura moderne fotografije, Mapplethorpeov uspon nije bio ni brz ni jednostavan.

Njegov potpis da se i danas jasno prepoznati po besprijekornom klasičnom stilu crno-bijelih fotografija. Minuciozna građena kompozicija, skoro antičke provenijencije, primjenjiva je na sve njegove motive , koji se kreću u širokom luku od mrtve prirode, portreta do muških aktova.

S oko 250 izloženih djela, pariška retrospektiva koja traje do 13. srpnja, opsežan je projekt koji daje presjek čitave njegove umjetničke karijere. Izložba se otvara slavnim autoportretom, nastalim godinu prije smrti od side, na kojem umjetnik, vidno oslabljen, no u aristokratskoj pozi, drži štap na čijem je vrhu mrtvačka glava, a zatvara se serijom polaroida s početka sedamdesetih godina.

Talent Roberta Mapplethorpea afirmirao se u New Yorku sedamdesetih godina, epohi koju se danas prepoznaje ne samo po seksualnim slobodama, već i po formiranju suvremenoga gej identiteta.

A upravo su fotografije muških aktova s eksplicitnim homoseksualnim nabojem bile okidač čitave serije kontroverzi koja je dugo pratila umjetnikovo djelo. No bilo da se radi o fotografiji "Cock and Gun" (1982., na kojoj su falus i pištolj upereni u istom smjeru) ili o autoportretu uznapredovale BDSM estetike, radovi R. Mapplethorpea ne mogu se jednostrano tumačiti kao udarac vladajućem moralu ili kao slike "s onu stranu pristojnosti", kako tvrde francuski kustosi. "Seks je čaroban. Ako ga dobro kanalizirate, u seksu ima više energije no u umjetnosti", tvrdio je umjetnik.

Francuski teoretičar Roland Barthes iscrtao je u svojoj studiji "Svijetla komora" prelazak iz pornografsko-potrošačkog u erotsko-sugestivni registar upravo na temelju Mapplethorpeovih fotografija. Naime, upravo se usmjerenošću na detalje, teksturu donjeg rublja ili nabore kože na biču, urušava tobožnja opscenost motiva kao što je falus u erekciji.

Koliko god su mu muški aktovi i autoportreti priskrbili ugled "kontroverznog umjetnika", njegov opus ne može se sagledati bez dviju žena koje su ga bitno obilježile. Prije svega, njegova muza, glazbenica Patti Smith (kultna naslovnica albuma "Horses") te bodybuilderica Lisa Lyon čije je oblikovano tijelo fotografskim aparatom tretirao u maniri Michelangela. Fotografije na kojima je njezino golo tijelo omotano američkom zastavom svakako spadaju među snažnije izričaje prerano preminulog umjetnika.

"Tražim savršenstvo u formi. Činim to s portretima. S kurcima. Sa cvijećem." (iz intervjua 1985.)